86 Dražen KATUNARIĆ, Zagreb DOSTOJEVSKI U DANAŠNJEM FILOZOFIJSKOM I IDEOLOŠKOM KONTEKSTU Ruski pisac nije se ozbiljno bavio svijetom ideja, ali ih je upijao iz duha vremena. Pojmove kojima se bavi filozofija zamijenio je književnim sudbinama. U svojoj zrelosti nastavio je polemizirati s vlastitim idealima iz mladosti, predstavnicima socijalističkog materijalizma i do smrti ostao vjeran filozofiji panslavenstva na čelu s majčicom Rusijom, načelima autokracije i pravoslavlja, klerikalno parohijalnim krugovima, što ima i aktualne implikacije jer su filozofi poput Ivana Aleksandroviča Iljina ili ideolozi poput Aleksandra Dugina utjecali na putinovski svjetonazor, koji ih citira, a mahom su bili veliki ljubitelji Dostojevskog kao uostalom i sam Putin... Dostojevski je nesvodiv na jednoznačnu, manihejsku i plitku misao koja bi današnjoj ruskoj ideologiji bila korisna. Slično kao i Nietzsche koga su hitlerovci prisvajali te upotrebljavali u svoje svrhe, putinovsko čitanje Dostojevskoga može odvesti samo u tragičnu simplifikaciju. „Draga moja Lou, Vaša ideja svođenja filozofskih sustava na osobne postupke njihovih autora uistinu je doista ideja jedne srodne duše; i sȃm sam u Baselu predavao, u tom smislu, povijest antičke filozofije, i rado sam govorio svojim slušateljima:„Ovaj sustav je opovrgnut, i mrtav, – ali osobnost iza njega je nepobitna; nemoguće ju je ubiti“ – primjerice Platon.“ Iz Nieztscheova pisma Lou Salomé (izvor: IO DHK)
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=