245 Josip ŠIKLIĆ ZAVIČAJ lje.8 Svi zatečeni stanovnici najprije su odvedeni do Podgrada (Slovenija) gdje su neki izdvojeni i odvedeni u koncentracijske logore u Njemačkoj. Ženama s djecom i starcima zaprijećeno je smrću da se ne vraćaju kućama. Zajedno sa stanovnicima Dana, Vodičani su našli utočište u slovenskim selima Golac, Obrov, Gradišče, a poneki su došli do Jelovica i Bresta gdje su dočekali kraj rata. Prezimena stanovništva Vodica prema službenim popisima Stanovništvo Istre je do 1910. godine popisivano u sklopu popisa austrijske monarhije. Josip Ribarić u svome djelu O istarskim dijalektima, pozivajući se na matice, navodi za 1911. godinu sljedeća prezimena: Rȉbarič (32), Poropȁt (14), Rupȅna (11), Kȍsič (7), Jurȉševič (4), Mȉļevič (4), Rȍtar (3), Plȉško (3), Urbȁn (1), Bȕbǹič (2), Prȇgel (2), Ûjčić (2), Stânkovič (1), Švȅrko (1) i Ivânčič (1).9 Za potrebe razgraničenja, nakon Drugoga svjetskog rata, između Hrvatske i Slovenije, odnosno tadašnje FNR Jugoslavije i Italije, Jadranski institut iz Sušaka proveo je 1. listopada 1945. popis stanovništva u Istri i na dijelu kvarnerskih otoka. Rezultati popisa objavljeni su u publikaciji Cadastre national de l’Istrie d’après le Recensement du 1er Octobre 1945, koju je 1946. godine izdao Jadranski institut na Sušaku.10 U naselju Vodice popisana su sljedeća prezimena: Bubnjić 4, Čendak 1, Gaberšnik 1, Ivančić 1, Jurišević 2, Kosić 6, Miljević 2, Može 2, Poropat 14, Pregelj 4, [Rabasi 1], Ribarić 27, Rotar 4, Rupena 12, Šverko 1, [Urban 1].11 Ukupno su popisana 363 stanovnika koja su živjela u 83 obitelji. Popis iz 1945. pokazuju apsolutnu hrvatsku većinu na području Vodica – ukupno su popisana 363 Hrvata. Najzastupljenija prezimena bila su Ribarić (ukupno 27), Poropat (14) i Rupena (12). Recentniji popis prezimena, prema popisu iz 2001., priredili su Franjo Maletić i Petar Šimunović u Hrvatskome prezimeniku u tri sveska.12 Uz prezime donosi se 8 Osim Vodica, spaljena su kraška sela: Račja Vas, Dane, Trstenik, Rašpor i Klenovšćak. 9 Josip RIBARIĆ, O istarskim dijalektima, nav. dj., str. 77. Sva navedena prezimena završavaju s „tvrdim“ č jer je tada u Vodicama bio župnik iz Slovenije. 10 Knjiga je opsežan dokument pisan francuskim jezikom. Sadrži 630 stranica te tri tematske karte: karta prema jeziku obitelji, karta nacionalnog/narodnosnog sastava i karta administrativne podjele Istre 1910. i 1945. godine. Popis sadrži i rezultate popisa 1880., 1890., 1900. i 1910. godine. 11 Broj označava koliko se puta jedno prezime ondje spominje. Prezimena koja su po podrijetlu hrvatska odnosno slovenska napisana su kurzivom, a prezimena s nedefiniranim podrijetlom običnim pismom i u uglatim zagradama. 12 Franjo MALETIĆ i Petar ŠIMUNOVIĆ, Hrvatski prezimenik. Pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21. stoljeća I.-III., Zagreb, 2008., str. 606. (Knjige su izrađene na temelju računalnih popisnica pučanstva iz 2001. godine.)
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=