167 Sanjin SOREL KNJIŽEVNOST I FILOZOFIJA, FILOZOFIJA I KNJIŽEVNOST moćan otpor ljudskoj gluposti, mržnji, nasilju, nacionalizmu i isključivosti.“1 „Postalo je jasno: smrtno je opasno satirizirati i kritički preispitivati nacionalističku autokraciju, ma koliko se demokratskom pokušavala prikazati.“2 „Uz slovensku Mladinu, Feral Tribune, među svih medijima na području bivše Jugoslavije, prednjačio je ne samo u kritičnosti prema vlasti, nego i u osporavanju racionalnosti i etičnosti samih temelja na kojima su se devedesetih uspostavljale nove države.“3 Opće je Juvenalovo mjesto – difficile est saturam non scribere (teško je ne pisati satiru) – i s njime je nemoguće ne složiti se. Pa kako to da u suvremenom hrvatskome pjesništvu posljednjih tridesetak godina satira kao žanr jedva da je prisutna? Zar u suvremenom hrvatskome društvu ne postoje ništa prema čemu se može okrenuti šala ili poruga, zar se piscima ništa ne gadi iz prostora i vremena u kojemu žive? Od tolikih povijesnih, autobiografskih, realističnih romana kojima smo kao čitatelji zasipani, zar niti jednome piscu nije došlo do uma kako je domicilna povijest prepuna mitova koji dobivaju hrvatsku oznaku izvornosti? Zar je to možda najbolje primijetio akademik Nedjeljko Mihanović rekavši:„Ako nešto nije sasvim sigurno, onda ne možemo smatrati da se to u povijesti nije dogodilo. Ako nema sigurnih povijesnih pretpostavki da je nešto mit, a može pragmatično poslužiti narodu, onda to možeš prihvatiti.“ (Globus, rujan 1996.)? Možda je dio odgovora i u tome što je pisati satiru iznimno teško – potrebno je biti duhovit, lucidan, informiran o gotovo svemu, dobro poznavati jezik i književnost, mora se biti maštovit, imati respektabilan vokabular; satiričar bi trebao biti dobar retoričar, moraju mu biti neupitni koncepti dobra i zla, istine i laži, pravde i nepravde, gluposti, moraju mu očito biti jasni osnovni etički koncepti – makar mjesto uzora, stremljenja, bio ideal. Mother of Comedy, sister of Tragedy, defender and critic of Philosophy, hail!, uzviknut će Gilbert Highet. Dio je odgovora izostanka/efemernosti satire u suvremenoj književnosti i u tome što su se namjene književnosti i njezin društveni utjecaj bitno promijenili. Jednom 1 Pavelić, Boris, Kad glave igraju – svijetla strana devedesetih, Grohotom protiv smrti — Viva Ludež, Kuća ljudskih prava, Zagreb, 2019., str. 74. 2 Isto, str. 63 3 Isto, str. 71.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=