109 Dragutin LUČIĆ Luce KNJIŽEVNOST I FILOZOFIJA, FILOZOFIJA I KNJIŽEVNOST Ne pucajte u začinjavca! S obzirom na to da je stanovit broj enciklopedijskih priloga napisan srpskim jezikom, a koje je autor Kanconijera „versifikacijom” pretvorio u pjesme, otvara se književno-teorijsko pitanje – čijoj literaturi „versifikator” zapravo pripada? Čijoj književnosti pripada pjesma: PENIS I. Dužina (V., 211): Dužina ne mora biti u srazmeri s rastom dotične osobe: krupni ljudi ne moraju bezuslovno imati i veliki ud i, obratno, ima ljudi malog rasta koji imaju veliki ud. Ili pak pjesma: ČEDOMORSTVO I. Terminologija (I., 759): Potrebno je da budu ispunjeni ovi uslovi: novorođenost, živorođenost i ubica sopstvena majka. Pa ako se uobičajilo iz jezika na kojemu pjesnik pjeva iščitavati pjesnikovu pripadnost, onda je Žunec, na svoje iznenađenje, imao „otkriti” da je, stjecajem okolnosti, postao i srpskim pjesnikom?! Ništa nova, ništa nova...Nije li i Ujević, klasik hrvatskoga pjesništva, legendarnu Kolajnu objavio 1926. kod beogradskoga knjižara Cvijanovića, najprije na ekavici, što je, naravno, za posljedicu imalo i ne posve zanemarive poteškoće kod njena prepjeva na ijekavicu. Od Joycea, Becketta, Kundere, Ciorana, Vide, Marune, Crnjanskoga (nabraja se nasumce) te ruskih, čeških, poljskih, rumunjskih, albanskih, hrvatskih, srpskih i inih pisaca-emigranata, XX. je stoljeće preplavljeno književnim imenima što su uz matičnu, stjecajem okolnosti, pripojeni i nekim drugim jezičnim kulturama, odnosno književnostima. No, ako se iz biografskih podataka iščita da je Ozren Žunec u Domovinskom ratu bio ranjen, nije li i više nego kuriozum to da su srpski vojnici pucali na „svoga” pjesnika?
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=