237 Igor ŠIPIĆ KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Postoji taj Jedan koji je temelj nade, a prolaznost i smrt uvijek su bili dio svijeta ljudskoga iskustva. Za to moraš preživjeti, napustiti amnionske vode.„U isijavanju svjetla oceane nalazim, / u sve veće dubine mogu prodrijeti / i sve veća zakloništa naći. / I tebi koji čitaš ovo – i sebi.“ Vjera u Boga u doba eugenike Veliku prednost u prosuđivanju aktualne poezije ima činjenica da Isusa ne moramo zamišljati. Ako se baš hoće, a ne može se izbjeći ni znanost ni teologija, znamo ga iz ljudske glagoljivosti, iz povijesnih vrela, predaja, znamo za svjedoke, jasna nam je i slika porote. Ako su naši predci bili sposobni prepoznati ono što je postojalo od početka, zašto ne bismo i mi današnji? Kao motivacija, misteriozna i uzbudljiva vjerovanja ne ovise samo o Božjoj vjernosti: ako je svemir doista kozmos, ako je svijet sve razumljiviji i razumljiviji, tada ovaj puki život ne može biti cijela priča.5 Riječ je o testu koji dominira Krpetićevom zbirkom.6 Zato je važna za hrvatsko duhovno književno stvaralaštvo: kako može skromna, skrušena laička Ladica vjerovati da ona, koja ne traži razumijevanje, baveći se ustanovljenjem smisla svijeta, i sama postaje teist najdubljeg urona u racionalnu ljepotu, u fino ugođenu plodnost, u vrijednošću bremenit svijet i s ljudskim inatom punim nade pri susretu sa smrtnošću. Prepoznaje otvorenost prema Isusu – i istinski ljudsko i istinski božansko – kako bi izbjegla vjerodostojnosti prema istinskomu kršćanskom susretu s Kristom. Ladicu ne zanima„kalcedonsko hrvanje“ oko jedne osobe u kojoj su prisutne božanska beskonačna narav i konačna ljudska narav. Ona govori o nečemu puno većem od samih poetskih ilustracija, jer puno je više toga potrebno, ako se uistinu želi izbaviti iz neprilika svoga ljudskog stanja.„Ako je Isus Bogočovjek, točka susreta božanskoga života i ljudskoga iskustva, tada je nama na raspolaganju put nov i živ. Funkcije koje ispunjava Isus zahtijevaju odgovarajući ontološki status koji to omogućuje, koji jednostavno ide dalje od onoga ljudskog.“7 Krpetić je u cijelosti iskoristio ovaj povod otvorivši se nizom lirskih stihova:„Kad bi mi se u životu / događale samo dobre stvari: /.../ zabrinuo bih se za sebe i upitao: / Što sam ja to dragom Bogu zgriješio?“;„More milosti valja se, / a čovjek upro pogled na drugu stranu“;„Ako ostanem sam / kao ostatak po milosnom izboru, / djelima ću zborit’. / Trest ću pčelinjake zemaljske, /.../ i proklinjati one koji suču sablje / na drvo križa moje vjere.“ 5 Isto: 2019. 6 Zbirka sadrži 88 pjesama u slobodnom stihu, među njima i pjesmu Krstiteljev pladanj, nagrađenu na 14. Susretu hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva„Stjepan Kranjčić“ u Križevcima 2022. 7 Isto: 2019.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=