Nova Istra

78 23. ŠOLJANOVI DANI Ana BATINIĆ među njima knjigu 76 pisaca u izdanju Saveza književnika, 18 Zorin Almanah revolu- cije , antologiju Krv i svjetlost u izdanju JAZU, revolucionarne novele u izdanju Zna- nja itd. U osvrtu na ukupnu izdavačku djelatnost članova u 1961., opadanje broja izdanja – posebice u pojedinim žanrovima poput poezije, eseja i kritike – Šoljan ne smatra posljedicom opadanja „stvaralačkih snaga“, nego specifičnih okolnosti u koji- ma su se tada bila našla izdavačka poduzeća. Sredinom 1961. došlo je do rasprave u vezi s komercijalizacijom izdavačke djelatnosti: prijepori su nastali u vezi s pitanjem je li knjiga roba ili je treba nastaviti tretirati kao društveno odgojno sredstvo i dalje afirmativno utjecati na formiranje izdavačke politike... Prevagom mišljenja da knjigu treba promatrati potpuno komercijalno, mnogi su se izdavači zatekli u neugodnom položaju, što se, zaključuje Šoljan, odrazilo i na objavljivanje djela članova Društva književnika. Šoljan izvješćem obuhvaća i aktivnost članova u novinama i periodici poput Republike , Književnika , splitskim Mogućnostima , riječkoj, zadarskoj i osiječ- koj Reviji , Dubrovniku , Našim temama , Umjetnosti riječi , Poletu , Razlogu , a spominje i izlazak„reprezentativnog časopisa ‘Forum’ koji je pokrenuo izdavački odjel JAZU“. Ipak, najutjecajniji bio je tjednik Telegram koji „vrlo uspješno izvršava svoju ulogu informiranja javnosti o književnim i kulturnim događajima i djeluje na oživljavanje kulturne atmosfere, ustalivši svoju fizionomiju i našavši stalni krug čitatelja“. Uprav- ni odbor imenovao je Šoljana i referentom za književne večeri, priredbe i predavanja. Njegova je dužnost bila pobrinuti se za nužnu razinu kontakta između književnika i publike te piscima osigurati minimum materijalne naknade. Potrebu za referentom potaknulo je, navodi Šoljan,„nezdravo stanje“ u priređivanju književnih večeri, dis- kusija, debata i predavanja.„Naročito akutno“ bilo je u„provinciji“: često se događalo da pisci dolaze na priredbe o kojima publika nije bila obaviještena, a bilo je i slučajeva kada organizatori nisu smatrali potrebnim honorirati pisca ili kad se pisac neodgo- vorno ponašao prema svojoj dužnosti predavača. Prema odluci Upravnoga odbora, nijedan član Društva nije smio nastupiti ni na jednoj priredbi ako o tome nije oba- vijestio referenta kao osobu koja zastupa njihove interese te obvezao članove da se u ugovorima s priređivačem moraju držati fiksnih cijena. Iz dijela izvještaja koji se odnosi na „ekstraliterarne“ aktivnosti članova Društva, vidljivo je da je Šoljan, zajedno sa Šegedinom i Dragom Ivaniševićem, bio angažiran i u odboru za veze s inozemstvom Saveza književnika, a s Ivanom Dončevićem i Jo- žom Horvatom u Komisiji za plenume, osnovanoj kako bi potaknula i osmišljavala program i raspored budućih plenuma. Na prijedlog Komisije sljedeći su plenumi tre- bali tematizirati položaj knjige, izdavače i pisce, udio pisaca u školskim udžbenicima, 18 Reči na delu. Zbornik 76 jugoslovenskih pisaca 1941 – 1961 , 3 sv., Savez književnika Jugoslavije, Beograd, 1961.