Nova Istra

77 Ana BATINIĆ 23. ŠOLJANOVI DANI cionara“ te onih„poginulih u ratu“: Augusta Cesarca, Božidara Adžije, Otokara Ker- šovanija, Ognjena Price, Hasana Kikića, Mihovila Pavleka Miškine, Grgura Karlov- čana, Ivana Gorana Kovačića, Stevana Galogaže i Vladimira Nazora. 16 Spomenimo to da o djelovanju Društva za vrijeme Drugoga svjetskoga rata u arhivskom fondu nije sačuvano gotovo ništa. Predsjednik je u to vrijeme bio Mile Budak, živote su iz- gubili mnogi književnici, neki su otišli u partizane (na primjer, Nazor i Goran Ko- vačić), neki su se povukli u šutnju, ne baveći se književnim radom i ne sudjelujući u javnom književnom životu (primjerice, Krleža), a neke je režim osudio na robiju (na primjer, Antuna Barca i Iliju Jakovljevića). 17 Osim te izložbe, Društvo je, prema Šoljanovu izvještaju, održalo još tridesetak književnih priredbi posvećenih Narodnooslobodilačkoj borbi, a revoluciji je bila po- svećena i Panorama poslijeratne hrvatske književnosti , koja je u ciklusu od 6 predava- nja početkom 1961. godine održana u Sarajevu. Manifestaciju je organiziralo DKH uz pomoć Saveza književnika i Udruženja književnika Bosne i Hercegovine. Među predavačima bili su Vlatko Pavletić, Saša Vereš, Ivan Slamnig, Duško Car, Dalibor Cvitan i Šoljan, koji navodi kako je Panorama bila odlično posjećena. Kako nije po- stojala edicija koja bi okupila najbolje priloge dosadašnjih„Panorama“, Šoljan je svo- je predavanje objavio 1961. u Letopisu Matice srpske pod naslovom„Mala panorama hrvatske poezije 1950. – 1960.“ – zapravo opširan pregled od četrdesetak kartica. Zajedno s Petrom Šegedinom, Jurom Kaštelanom, Dragom Ivaniševićem, Voji- nom Jelićem, Slobodanom Novakom i DragutinomTadijanovićem kao predsjedni- kom, Šoljan je bio i član inicijativnog odbora za podizanje spomenika Ivanu Goranu Kovačiću. Prihvaćen je bio idejni nacrt spomenika kipara Vojina Bakića i predloženo da bude smješten u parku na početku Ulice Moše Pijade – danas je to Park Ribnjak. S obzirom na to da je 1961. bila uglavnom usmjerena na godišnjicu revolucije, Šoljan dalje u izvještaju ističe posebne publikacije u kojima su surađivali članovi Društva, 16 Usp. Tomislav Sabljak,„Hrvatski žrtvoslov“, Kronika Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU , Novi tečaj, god. XIX, br. 34, 2017., str. 106-107; Isti, Vodič Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti , HAZU, Zagreb 2001., str. 87). Na plakatu izložbe otisnuto je: „Komemorativna izložba književnika-boraca u počast 20-godišnjice Narodnog ustanka. Institut za književnost Jugoslavenske akademije, Zagreb, Opatička 18. Božidar Adžija, August Cesarec, Stevan Galogaža, Grgur Karlovčan, Otokar Keršovani, Hasan Kikić, Ivan Goran Kovačić, Vladimir Nazor, Mihovil Pavlek Miškina, Ognjen Prica. Fotografije / rukopisi / dokumenti itd. Otvorenje 30. svibnja 1961. Dani posjeta: utorak i petak od 10 do 13 sati.“ 17 B. Petrač (ur.), Spomenica Društva hrvatskih književnika, str. 124-125; T. Sabljak,„Hrvatski žrtvoslov“, str. 106-107.