Nova Istra

74 NOVI PRIJEVODI Goliarda SAPIENZA Imala je sreću s drugim padom. Promijenili su joj nos. Napokon, njezin je bio pre- dug. Ako si pala jednom, moraš pasti još jednom da popraviš? A treći put? Da je pala niza stube? Kakav bi joj nos skrpali? Mogla bi opkoračiti i kliznuti niz drvenu dršku. Ili bi mogla ekvilibrirati na uzglavlju kreveta; ako bi to činila svaki dan, jed- nom bi valjda i pala. I ne samo nos, cijela bi se polomila. Na tri dijela. Netko bi ih sakupio i nanovo sastavio. Ili bi ih bar skupio i držao u rukama. Netko bi to učinio. Ako bih morala svjedočiti da sam je vidjela, lažno bih svjedočila. Pa ipak, ona je načas postojala. Načas se njezino bljedilo umetnulo u napeti dahtaj mora i zausta- vilo mi dah. Nagnula sam se nad knjigu mučena željom da je ponovno vidim, ali ona me oš- tro fiksirala jako udubljenih očiju u stijenu i pribojah se da me prepoznala. A kada sam, pobijedivši strah, jurnula kako bih je uhvatila, spustila se noć, a s noći oblaci i metež svjetala, čaša, salveta pokrenutih hitrim kretnjama. A u pijesku više nije bilo ni tragova ni čamaca. Cijelo su jutro bili iza stakala velike sobe, gledajući vani. Kišilo je. Na kraju uzdi- zalo se more visoko na barijeri lave. Cijelu noć ondje na kraju jako je lupalo o vrata. Sada je kiša stala i spuštali su se u nizu prema tim udarima. Nakon tla od lave, eto pijeska i Carlo se sagibao ne bi li skupio alge, drva i stakla; „stavit ćemo ih sve tu i odnijeti kući“. Carlov je glas vikao.„Zašto tako vičeš?“ Ne viče, govori kao i prije, no more je sad nepomično, namočen pijesak nepomičan. Licia nepomična s rukama u krilu, pletenicama u prstima. Ne sakuplja, sluša Carlov glas koji snažno odzvanja. Odzvanja po kori što je postala tvrda na moru, na pijesku, lavi. S talijanskoga prevela: Irena Skrt, Zagreb Goliarda Sapienza rodila se 1924. u Cataniji na Siciliji, u nekonvencionalnoj liberalnoj obitelji, od majke novinarke i oca odvjetnika. Godine 1943. seli se s majkom u Rim, gdje studira na Akademiji dramske umjetnosti. Voli glumu jer joj omogućava izražavanje osjećajne punoće i proturječjâ, ali ne i lažan život glumaca. Iz prosvjeda prema nazadnim metodama učenja na Akademiji ne diplomira, već s istomišljenicima, svima pobornicima metode Slanislavskoga, osniva jednu avangardnu skupinu. Upedesetima i šezdesetima igra kao glumica u kazalištu i na filmu; u filmovima najvažnijih redatelja