Nova Istra

222 OGLEDI I ZAPISCI Ivana BABIĆ on sudbinski biti predodređen za telepatske sposobnosti i samoću te za konačnu osamljenost i smrt. Trgovčeva majka pak proriče sinu neobičnu smrt zbog rođenja sa zlatnim zubima: „Ove prednje sam ostavio jer sam se s njima rodio. To mi je rekla majka, i još mi je rekla da neću umrijeti svojom smrću. ‘Netko će te dokončati’, uvijek mi je zabrinuto ponavljala i objašnjavala da se to ne da izbjeći.“ 37 Proročanstvo zaodijeva realnost u strepnju i iščekivanje koje čitatelje ostavlja u nedoumici, a pronalaskom zlatnoga kostura ostvaruje se mitska podloga proročan- stva gdje Čuić dozira satiru, ironiju, grotesku i apsurd kako bi iznenadio fantasti- kom. Prožimanje realistična pripovijedanja i magijskog „zarobljavanja“ stvarnosti u atmosferi čuda i nelogičnosti, čemu je sklon i Márquez, donosi pripovijest Vode- nica . Ona započinje realističnim pripovijedanjem o gradnji vodenice s jedanaest mlinskih kamenova. Čuić mističnost ostvaruje pripovijedanjem o smrti Vigina oca, koji je za svaki sinov rođendan ugradio po jedan mlinski kamen. Magično zaodije- vanje fikcijske stvarnosti postiže se isticanjem gradskih priča u službi svojevrsnog proročanstva o tome kako je Vigin otac umro nakon njegova jedanaestog rođenda- na jer nije uspio pronaći kamen crvene boje kojim bi nagovijestio taj svečani dan. Viga se oženio i dobio jedanest sinova, što mu je bila želja, kako bi uspio sačuvati očevu ostavštinu: „Sinovi mu se rađali u jednakim razmacima i Viga je samo poklanjao kamen po kamen, dok na kraju, pod starost, kad više ne mogaše raditi u vodenici i kad se kamenje uzalud okretalo, osobito s jeseni, kad su potoci nadolazili, kad su se gomilali i hučali a kamenje se munjevito vrtjelo i sijevalo, ne rodi mu se i posljednji sin. Sad već iznemoglom rukom, na posljednjem kamenu, Viga napisa MARKO.“ 38 Sinovi su napustili Vigu jer su svi karakterno slični te skloni samoći i lutanju. No, najviše ga je pogodio odlazak najdražega mezimca, Marka. Fantastično ovdje funkcionira na načelima magijskoga realizma. Sinovi postaju mlinovi, njihove živo- te starac promatra u optjecajima vode kroz mlinove. Viga nema nikakvu novčanu korist od rada mlinova, osim one koju živi u svojoj stvarnosti. Kako vlast ne može 37 Isto, str. 83. 38 Isto, str. 110.