Nova Istra

221 Ivana BABIĆ OGLEDI I ZAPISCI i njegov povratak iz rata: „U početku se, opijen slavom povratka i nevjerojatnim pobjedama, opasno nadvio nad bezdan vlastohleplja.“ 34 Vlast ga uništava, kao što i Čuićeve protagoniste proždire nevidljiva sila okrutne vlasti. Sličnosti u načinu iskaza u obojice autora ne možemo osporiti. U čudesna zbivanja utkana je dimen- zija stvarnosti, koju vješto prikrivaju elementima fantastičnog, što ih čini iznimnim piscima ovoga žanra. 6. MITSKA STRUKTURA PRIPOVJEDNOG DISKURSA I KARAKTERIZACIJE LIKOVA Dujo Sladojević piše kako Čuić prikazom onodobne društvene i političke suvreme- nosti gradi novele utemeljene na mitskoj razini priča i tvrdi da „Čuićev obrat ulazi u polje destruktivnog mita na kraju te povijesne spisateljske avanture.“ 35 Uzimajući povijest i mit zbiljskoga grada koju prerušava u fiktivnu zbilju, prema Sladojeviću, pisac stvara„destruktivni krug kojem biće i objekt koji mu pripadaju bivaju uništeni uz prisustvo funkcije vlasti i funkcije masa.“ 36 Čuićevski trokut odnosa masa – vlast – pojedinac glavni je okidač za očuđivanje stvarnosti. Masa je podložna utjecaju vlasti te slijepo prati zakone i odredbe koje propisuje svemoćna vlast, što nevidilji- vom prisutnošću i djelovanjem poprima mitske razmjere čudovišta. Márquez pak više naglašava zrcalnu strukturu, ciklično kruženje vremena i ponavljanje sudbina svojih protagonista koji su, mahom zbog stanovite predodređenosti i karaktera, osuđeni na propast. Čuićeve protagoniste promatramo u vrtlogu apsurdnih i nelo- gičnih situacija u kojima su većinom nevino osuđeni i izopćeni samo zato što vla- sti ne odgovara njihova individualnost, pa se pritom pojavljuje masa, poprimajući funkciju progonitelja. U govoru angažirane kritike, uz elemente apsurda i groteske, Čuić i dalje ostaje dosljedan elementima magijskog realizma, kojima dodatno po- jačava i naglašava ključeve čitanja njegovih novela. Alegorijskom pričom o odno- su vlasti prema trgovcima i obrtnicima, Trgovac i nova vlast , protagonist trgovac, ujedno i došljak, simboličnom kupnjom prezimena Ančić magično biva osuđen na tragičan završetak. Magijski realizam ovdje se ostvaruje u sudbinskoj predodređe- nosti pojedinca i kolektivnoj svijesti mase koja došljaka smatra glavnim krivcem promjena društvenih okolnosti u Duvnu. Ovdje je naglašen i element proročan- stva o mističnoj smrti. Trgovčevi zlatni zubi, koje ima još od rođenja, podloga su za mistificiranje stvarnosti. Úrsula rođenjem Aureliana otvorenih očiju zna da će 34 Isto, str. 112. 35 Dujo Sladojević, „Struktura ‘Staljinove slike i drugih priča’ Stjepana Čuića“, u: Staljinova slika i druge priče , n. dj., str. 124. 36 Isto.