Nova Istra

219 Ivana BABIĆ OGLEDI I ZAPISCI sklapaju se oči i nemoćaju ruke, i napokon, kako se Jelena sva pretvara u želju što jača.“ 26 J. Marti-Olivella ističe prevladavanje magije u prozi Garcíje Márqueza i „svođe- nje Úrsule na razinu objekta, njezina smrt za života, njezin preobražaj u igračku od papira, sada je njezina jedina zbilja.“ 27 Stjepan Čuić Jelenu svodi na„objekt“ noćnih košulja u istoimenoj noveli Jelenine noćne košulje . Sve njene tajne skrivene su u ko- šuljama koje su obilježili aktanti vlasti kao što su vojnici, graditelji, svećenici, suci i mnogi drugi. Úrsula u Márqueza predstavlja neuništivu Majku, matrijarhat, čija snaga izvire iz pokušaja spašavanja Maconda od uništenja. 28 Jelena kao ljubavnica, žena sumnjiva morala obilježena strukturama vlasti, suprotnost je idealuMajke ko- jemu teži Márquez. Žrtva je režima, kao svi Ančići, s jakim naglaskom na piščevoj kritici suvremenoga društva. Metodom personifikacije Čuić oživljava košulje koje se doimaju kao živa bića obješena o vješalice. Fantastično kulminira kada košulje počnu ispadati iz kuće i rojiti se gradom. Prošlost kroji magičnu realnost jer košulje bude sjećanja na mnoge ljubavnike koji su skidali Jelenine košulje. Svoju prošlost ona javno iznosi na vidjelo cijelomDuvnu, a Čuić ostvaruje fantastičnu preobrazbu prljavih košulja u čiste, bijele, gotovo svete predmete, nudeći time grešnici svojevr- sno iskupljenje koje se očituje u konačnoj smrti. 5. MOTIV POLITIKE I VLASTI Prema Jurici Pavičiću, alternativna fantastika nudi mogućnost stvaranja boljega rješenja od onoga koje već postoji i sve to uspijeva predočiti u racionalnoj domeni zbilje bez pobune protiv racionalne logike. 29 To znači da tip političke fantastike, kojimČuić progovara o društvenoj zbilji, realnost o kojoj piše i u kojoj živi prikazu- je bez dokidanja logičnoga poretka stvari u njoj. Unošenjem čudesnih i čudnih ele- menata zamaskirao je očitu i veoma jaku kritiku totalitarnoga društva. U jednom je intervjuu Stjepan Čuić izjavio kako su prišivkom imena „fantastičari“ književni teoretičari ovoj generaciji pisaca otvorili put slobodi govora o aktualnoj političkoj i društvenoj zbilji. 30 On je iskoristio sve pogodnosti toga naziva i stvorio si predu- 26 Isto, str. 66. 27 Jaume Marti-Olivella, „Borgesova pripovjedačka magija u Sto godina samoće Gabriela Garcíje Márqueza“, n. dj., str. 159. 28 Prema: Simona Delić,„Dobrodošli u Sto godina samoće “, n. dj., str. 295. 29 Prema: Jurica Pavičić, Hrvatski fantastičari: jedna književna generacija , n. dj., str. 59. 30 Prema: Kornelija Kuvač-Levačić , „Društveni i politički ideologemi hrvatske fantastične proze (na primjeru Desnice, Čuića, Brešana)“, Croatica et Slavica Iadertina , god. VIII, br. 1, Zadar, ožujak, 2012., str. 288., http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_