Nova Istra
213 Ivana BABIĆ OGLEDI I ZAPISCI kazuje „utopijsko (ne)ostvarenje.“ 2 Prva tematska cjelina unutar zbirke Staljinova slika i druge priče naziva se Priče o gradu . Podnaslov ciklusa priča grad stavlja u središte radnje kao protagonista no- vela i nagoviješta opis svakodnevice jedne sredine. Stanovnici Duvna žive prema propisima svemoć- ne sile vlasti i bilo kakvo odstupanje od normalne svakodnevice i uvjerenja prema kojima žive pos- ljeduje pomutnjom unutar struktura grada. Prva novela Sat sadrži elemente magijskog realizma koji su svojstveni i fantastičnoj prozi G. G. Márqueza. Tekst počinje opisom sata, koji se doima kao da au- tor pripovijeda legendu ili bajku o podrijetlu sata, a koju možemo uzeti kao mistificiranu legendu o osnivanju grada: „Za grad sat kao da od pamtivjeka postoji kao i stijene, i brda. Govorilo se da je napravljen samo za one koji ga vide, a istodobno nitko nije vje- rovao da uopće postoji čovjek koji sat nije vidio, jer se doista vidi iz svih kutova grada, vidi se s visokih kuća i iz udaljenih sela, iz podruma, kroz najuže prozore i sitne šupljine; vidi se s brda.“ 3 Nakon mitskoga opisa izgleda čuvenog sata, Čuić uvodi motiv dolaska stranaca u Duvno, koji razbijaju ravnotežu naizgled skladne cjeline grada. Motiv stranaca omiljeno je Márquezovo sredstvo za očuđivanje realnoga prostora Maconda. Po- java Ciganâ i dolazak predstavnika konzervativne vlasti određuje put Maconda ka konačnoj propasti. Mitska razina priče unutar novele naglašena je vjerovanjem kako je sat postavio prvi ravnatelj gradske banke gospodinAnčić, a pridošlice imaju svoju teoriju o svjetskom putniku Semizu Dizdaru koji je sat postavio u Duvno jer nije mogao odrediti optjecaj vremena u njegovu prostoru. Novela Leova kuća započinje rečenicom: „Svi mi koji smo rasli iza preokreta dobro se sjećamo dana kada je u Duvno stigao gospodin Leo Rubić, i to ne zbog toga što taj dan bija- še posebno sunčan i blag, neobičan za to doba godine.“ 4 Ovaj citat ukazuje na to 2 Blaženka Brlošić,„Macondo – rani Eden – (ne)moguće savršenstvo“, Kolo, časopis Matice hrvat- ske , br. 4, zima, 2004., str. 84. 3 Stjepan Čuić, Staljinova slika i druge priče , Targa, Zagreb, 1995. str. 7. 4 Isto, str. 19.
RkJQdWJsaXNoZXIy NjQyNzA=