Nova Istra

169 Iztok OSOJNIK (NE)SLOBODA ILI DEMOKRATSKA CENZURA označitelja nesvjesnoga. No, na ovome mjestu prije svega zanima me kasni Lacan koji se nadovezao na Marxovu analizu simptoma i robnoga fetiša. U samoj jezgri nagona stoji zahtjev za produktivnim radom, reprezentacijom radne snage. Riječ je o sprezi nagona i suzbijanja kao obliku nesvjesnoga čina uvjetovana nagonom i u isto vrijeme spojena s mehanicističkim pojmom radne snage.„Leđna strano Uživaj ! Može biti jedino Radi ! “ 11 P... 12 , progovorimo o „slobodnoj etičkoj“ produkciji dis- kursa kao dvorazinskom procesu zadovoljenja/užitka nesvjesnoga. Jer, to djeluje na dvjema razinama. Zadovoljavanje nesvjesnoga stroja odvija se, dakle, na ovim razinama potiskivanja: na primarnoj razini podsvjesna potiskivanja (fragmentar- ni arsenal imaginarna fundusa snova) i na razini „konstituirane potlačitve, druge stopnje potlačitve, produktivnega nezavednega dela, ki proizvaja presežni učinek“ 13 te se skriva iza prvotna potiskivanja koje je nužno za produkciju nesvjesna zadovo- ljenja/užitka. Imamo posla s objema funkcijama označitelja: reprezentacijom i pro- dukcijom, koje supripadaju jedna drugoj. Sublimno, Freudu bismo mogli pripisati opisan mehanizam zadovoljenja. Jean Clair piše:„Slika kao kreacija nije ispravna ni neispravna [...] Slika u tom smislu vrijedi više od misli. U njoj slutimo neku slobo- du bez žudnje, koja ne mora polagati račune i koja se čini neiscrpnom.“ 14 Riječ je o produkciji nesvjesnoga. Navodim nešto duži ulomak: „Dejanski dosežek prapotlačitve je produkcija označevalca, ki je sino- nim za avtonomijo simbolnega: označevalca-gospodarja, potlačenega označevalca gonske zahteve, ali še drugače: označevalca užitka sistema. Prapotlačitev potemtakem naslavlja potlačeno in status nascendi, pro- dukcijo potlačenega, postopek, ki proizvede označevalec užitka, ‘repre- zentacijo telesnega dražljaja’, ki bo v naslednjem koraku determinirala nezavedno produkcijo, konstituirano potlačitev kot obliko produktiv- nega nezavednega dela, ki pod seboj obsega obe delovodji, zgostitev in 11 Samo Tomšič, Kapitalistično nezavedno, Marx in Lacan , Analecta ‒ Društvo za teoretično psiho- analizo, Ljubljana, 2013., str. 140. (Prijevod na hrvatski sa slovenskoga izvornika, op. prev. ) 12 Na ovommi je mjestu na tipkovnicu skočio mačak i prije nego sam ga s nje uspio skinuti, iz teksta mi je izbrisao više rečenica koje kasnije nikako nisam uspio rekonstruirati, pa sam prisiljen praz- ninu u tijeku misli koja se razjapila pokrpati, takoreći, ni od čega. Događaj se čini dosta zanim- ljivim; tu „nesvjesnu intervenciju“ valja obraditi kao dio samoga teksta u nastajanju. No, nije mi jasno što se otvara, odnosno tu„provokaciju“ ne namjeravam slijediti i cjelovitije elaborirati, ali bi to bilo iznimno zanimljivo, a i plodonosno. Ipak „događaj“ predstavlja intervenciju „nesvjesnoga“ u vidu neposredne aktualizacije onoga o čemu piše. 13 S. Tomšič, Kapitalistično nezavedno , n. dj., str. 143. (Prijevod na hrvatski:„konstituirana potisnu- ća produktivna nesvjesna rada koji dovodi do viška“.) 14 J. Clair,„O nadrealizmu“, n. dj., str. 520.