Nova Istra

157 Fahrudin NOVALIĆ (NE)SLOBODA ILI DEMOKRATSKA CENZURA ali ne uvijek, znatno pridonijeti širenju ljudskih sloboda, no one su ovisne i o dru- gim činiteljima. Slobode ovise i o drugim društvenim i ekonomskim činiteljima, kao što su obra- zovanje, zdravstvena skrb, ljudska prava. Sloboda se s motrišta građanina shvaća kao pravo koje pripada čovjeku. Zato se čovjeku razlika između njega kao građa- nina i njega kao zbiljskog čovjeka – razlika između prava i slobode – doživljava kao razlika između onoga što je de jure i onoga što je de facto (usp. Polić, 2006.: 240-241). Primjerice, slobode ovise o pravu na razvoj osobe, o pravu na slobodu mišljenja, kretanja, okupljanja, ujedinjavanja, o pravu na slobodu tiska i informaci- ja... Razmatranje razvoja kao procesa širenja supstancijalnih sloboda skreće pažnju na one ciljeve koji razvoj čine bitnim. Različite su slobode uzajamno uvjetovane, pri čemu slobodno i održivo djelovanje postaje značajan činitelj razvoja te pridonosi jačanju drugih sloboda djelovanja. Primjerice, političke slobode govora i izbora pomažu u promicanju poželjne eko- nomske sigurnosti. Društvene pretpostavke obrazovanja i zdravstvene zaštite utječu na razinu kvaliteta života općenito, a posebice na razvoj ljudskog kapitala. Demo- kracija je zajednički nazivnik za sve navedene slobode. S obzirom na više među- sobno povezanih sloboda, treba razvijati i podupirati mnoge institucije,„uključujući demokratske sustave, legalne mehanizme, tržišne strukture, zdravstvene i obrazov- ne usluge, medije i druge komunikacijske institucije“ (Sen, 2012.: 65). Institucije mogu uključivati privatne inicijative, javne programe, nevladine organizacije i ostale mješovite strukture, poput kooperativnih subjekata. Autorima-sljedbenicima etičkoga, sociokulturnog pristupa društvenom razvo- ju, o čijem ćemo djelovanju nešto reći u ovom tekstu, osim A. Sena, pripadaju i: Muhammad Yunus, Philip B. Smith, Manfred Max-Neef, Ken Blanchard. Muha- mmad Yunus, kao praktični vizionar, u uvjetima tzv. slobodnog tržišta probleme nejednakosti, siromaštva, gladi, onečišćenja okoliša, slabe zdravstvene skrbi, nedo- statka obrazovanja rješavao je i rješava u praksi. 16 Yunus je, kao osnivač i direktor Grameen banke (u prijevodu s bengalskoga, Banka za siromašne , op. a.), osmislio kreditne linije za siromašne – tzv. mikrokredite. Taj je inovativni bankarski pro- gram prije svega namijenjen siromašnim ženama i temelji se na mikrozajmovima, često ne većim od 25 dolara. Siromašni se zajmoprimci navedenim zajmovima ko- 16 Muhammad Yunus (1940.), bangladeški ekonomist i bankar, prije nego što se posvetio pruža- nju financijskih i socijalnih usluga najsiromašnijim slojevima društva bio je pročelnik Odsjeka za ekonomiju na Sveučilištu Chittagong u Bangladešu. Osnivač je i direktor Grameen banke i autor uspješnice Bankar siromašnih ( Banker to the Poor ). Utemeljitelj je koncepta mikrokredita – kreditnih linija za siromašne koji ne zadovoljavaju uvjete za klasične kredite. Yunus i Grameen banka dobili su Nobelovu nagradu za mir 2006. godine (Yunus, 2009.: 263).