Nova Istra

158 (NE)SLOBODA ILI DEMOKRATSKA CENZURA Fahrudin NOVALIĆ riste za pokretanje vlastitih poslova kako bi spasili obitelji od siromaštva. U po- sljednih 35 do 40 godina koncept mikrokredita zaživio je u više od stotinu siro- mašnih zemalja i poboljšao kvalitetu života najsiromašnijih obitelji. Yunus u knjizi Za svijet bez siromaštva: socijalna poduzeća i budućnost kapitalizma (Yunus, 2009.) koncipira potpuno novi način korištenja kreativnom energijom poslovanja u so- cijalnom poduzeću, kojim se rješavaju problemi siromaštva, onečišćenja okoliša, neprimjerene zdravstvene skrbi, obrazovanja... Zajedno s najuglednijim viziona- rima među poslovnim vođama osnovao je prvo socijalno poduzeće u kapitalistič- kom svijetu. S francuskom tvrtkom Danone pokrenuo je proizvodnju jeftinoga, ali hranjivog jogurta za pothranjenu bangladešku djecu. Izgradio je i kliniku za očne bolesti koja je tisuće siromašnih ljudi spasila od sljepoće... Yunus predviđa da će funkcioniranje socijalnih poduzeća u budućnosti preobraziti aktualni kapitalizam u humaniji društveni poredak (Yunus, 2009., tekst na omotu knjige). „Socijalno poduzeće povezuje interese korporacija s gospodarskim razvojem na dosad nepo- znat način... Yunus ne poziva na rušenje kapitalizma; naprotiv on poziva na njego- vo prosvjećivanje (u ulozi veće socijalne pravde, solidarnosti, demokracije, op. a.)“ (Sheri Prasso, časopis Fortune ). Autori Philip B. Smith i Manfred Max-Neef u knjizi Raskrinkana ekonomija: od moći i pohlepe do suosjećanja i zajedničkoga dobra tematiziraju poremećeni od- nos ekonomije sa stvarnim svijetom. Nude alternativni projekt razvoja – od znanja prema razumijevanju, od dna prema vrhu, od sela prema globalnome poretku (usp. Smith – Max-Neef, 2012.). Mnogi su se projekti alternativnoga razvoja ( Od sela prema globalnom poretku ) održali i dalje se razvijaju. Ističemo dva takva projekta: Seljačku razvojnu udrugu i Eko-općinu . Prvospomenuti je projekt ponajviše zaživio u zemljama Latinske Amerike, posebice u Kolumbiji, a drugospomenuti u nor- dijskim zemljama, posebice u Norveškoj. Više o alternativnom projektu razvoja vidjeti u: Smith – Max Neef (2012.). Što je sa zaštitom prirodne i kulturne baštine? „Oštećivanje ili uništavanje bilo kojeg dijela kulturne ili prirodne baštine osiromašuje baštinu svih naroda... Cijela međunarodna zajednica dužna je štititi kulturnu i prirodnu baštinu koja je izuzet- no vrijedna cijelom čovječanstvu“ (UNESCO-ova Konvencija o svjetskoj baštini ). Ivan Cifrić u svojoj knjizi Bioetika i ekologija (Cifrić, 2000.) iznosi rezultate socio- logijskih istraživanja o različitimmoralnim shvaćanjima spram života i okoliša, tzv. etos tipovima čovjekove odgovornosti za ekološke uvjete života. 17 Ispitanici su se 17 „Istraživanje je provedeno u Zavodu za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1997. go- dine na uzorku studenata prve (388) i završne (297) godine studija (N=685) Zagrebačkog sveučilišta“ (Cifrić, 2000.: 151).„Postavljene su četiri osnovne etičke pozicije u ovim formulaci-