Nova Istra

156 (NE)SLOBODA ILI DEMOKRATSKA CENZURA Fahrudin NOVALIĆ renje sloboda, humane vrijednosne orijentacije i recepcije smatra se osnovnim ci- ljem i najvažnijim sredstvom razvoja. „Razvoj mora skrbiti o unaprjeđenju naših života i sloboda koje uživamo. Širenje sloboda koje cijenimo ne samo da naš život čini bogatijim i nesputanijim već nam omogućuje biti u potpunosti društvenim osobama, ostvariti naša vlastita htijenja, uzajamno djelujući – i utjecajući na svijet u kojem živimo“ (Sen, 1999.: 14-15). Sen nudi teoriju globalnoga ekonomskog rasta i uvodi etičku dimenziju u to područje, zagovarajući vrlo razrađenu koncep- ciju postekonomizma. Dokazuje da su otvoreni dijalog, uvažavanje i unapređenje osnovnih građanskih i političkih sloboda, socijalnih i ljudskih prava, ravnomjeran gospodarski rast ili barem smanjivanje njegove velike razlike između pojedinih ze- malja, kao i teritorijalnih jedinica u njima – preduvjeti održiva razvoja. Uloga je i smisao pojedinog živog bića ili procesa koji čine biološki ili društveni entiteti da se vlastitim aktivnostima i vlastitim načinom života samoreproduciraju – samoodr- žavaju. To podrazumijeva zaštitu i očuvanje prirodne i socijalne okoline te odgoj i obrazovanje za održivi razvoj, koji je istovremeno odgoj i obrazovanje za mir (usp. Bajaj – Chiu, 2009.). Prema Senu, ključno značenje slobode za razvoj uvjetuju dva osnovna razloga: evaluacijski, kao određujuće načelo osobne inicijative, i razlog društvene djelotvor- nosti. S nakanom što pouzdanijeg razmatranja empirijske dimenzije razvoja, Sen razlikuje dvije vrste sloboda – supstancijalne i instrumentalne. Razvoj treba vred- novati, prije svega, prema mjerilu širenja i jačanja supstancijalnih sloboda. 15 Postizanje razvoja u potpunosti je povezano sa slobodom djelovanja ljudi (Sen, 2012.: 18). „Usredotočiti se na ljudske slobode u suprotnosti je s užim pogledom na razvoj, poput njegova definiranja kroz rast bruto nacionalnog proizvoda, osob- nih dohodaka, industrijalizaciju, tehnološki napredak ili društvenu modernizaci- ju. Rast bruto nacionalnog proizvoda ili individualnih dohodaka može, naravno, biti vrlo značajan kao sredstvo širenja sloboda koje uživaju članovi nekog društva“ (http://www.uio.no/studier/emner/ matnat/ ifi/ INF9200/h12/readings/pa- pers/Sen.pdf (pristupljeno 7. srpnja 2015.); usp. Sen, 1999.: 3; isti, 2012.: 17). Također, industrijalizacija, tehnološki napredak ili modernizacija društva mogu, ekonomskih, društvenih i političkih aktivnosti, kao i raznih institucija, uključujući i interak- tivna djelovanja. 15 Supstancijalne su slobode, prema Senu, sposobnost individua da budu subjekti vlastitoga dosto- janstvenog života. Instrumentalne slobode pozicioniraju se i strukturiraju na onim područjima društvenoga života koja, sama po sebi, ograničavaju difuznost pojmova. Sen ističe ulogu te međusobnu uvjetovanost pet osnovnih instrumentalnih sloboda – „pristup ekonomskim resur- sima, političke slobode, društveni potencijali, jamstva transparentnosti i favoriziranje sigurnosti“ (Sen, 1999.: XII).