Nova Istra

155 Fahrudin NOVALIĆ (NE)SLOBODA ILI DEMOKRATSKA CENZURA stojećih roba, čime se smanjuje količina raspoloživih resursa. Ako se navedeni rast ostvaruje u kraćem vremenskom razdoblju, naziva se ekspanzija. Gospodarski se rast kvantitativno izražava stopom rasta bruto društvenoga proizvoda, nacionalno- ga dohotka, nacionalnog dohotka po glavi stanovnika... Prema Josephu Stiglitzu, „svrha rasta je pretvorba društva, poboljšanje životnih uvjeta siromašnih, davanje jednakih mogućnosti svima da ostvare uspjeh i zadovolje svoje zdravstvene i obra- zovne, (te ostale osnovne, op. a.) potrebe“ (Stiglitz, 2004.: 276-277). Sažeto ćemo razmotriti i pojam razvoja. Iz bilješke o pojmu razvoja u Hrvatskom enciklopedijskom rječniku izdvajamo sljedeće:„ rázvoj m 1. a. poprimanje sve savrše- nijih, potpunijih i bolje prilagođenih oblika kod pojava i stvari (– uvođenje inova- cija u proizvodnju; u funkcionalnom, estetkom, humanom, sigurnosnom smislu, op. a.); b. obratan slijed: prema lošijem i gorem; c. prirodno usavršavanje živog organizma stjecanjem novih funkcija, novih organa (za razliku od rasta); evolucija; d. povećavanje mentalnih sposobnosti osobe...“ ( Hrvatski enciklopedijski rječnik , sv. 9, 2004.: 134). „Za Stiglitza, razvoj je transformacija društva, pa pravedan, održiv i demokratski razvoj zahtijeva radnička prava, slobodu udruživanja i kolektivnoga pregovaranja“ (u: Geiger, 2007.: 298). Gospodarski razvoj nije puko gomilanje ka- pitala i jačanje nekritičke učinkovitosti raspodjele postojećih resursa. Održiv gos- podarski razvoj, osim rasta proizvodnje u pojedinim zemljama, zahtijeva razvoj i recepciju demokracije i kvalitetnih strukturno institucionalnih promjena u oblasti: ljudskih i građanskih prava i sloboda, gospodarstva, zdravstva, tehnologije, odgoja i obrazovanja, općenito kvalitetnih promjena u kulturi. Sve to kumulativno utječe na razvoj i primjenu ljudskoga kapitala. Prema Ronaldu Inglehartu i Pippi Norrisu, indikatori su ljudskog razvoja: niža smrtnost dojenčadi, trošak za javno zdravstvo, očekivano trajanje života, stopa pismenosti odraslih, postotak srednjeg obrazova- nja, stopa prevalencije (premoći, op. a.) kontracepcije, udio ovisnih, indeks razvo- ja u odnosu na rod, mjerilo rodnoga udjela u recepciji moći (Inglehart – Norris, 2007.: 215-216). Amartya Sen je uvjerljivom analizom, utemeljenom na empirijskim dokazima, razvio temeljnu tezu o razvoju kao povećanju ljudske slobode (Sen, 1999.). 14 Ši- 14 Amartya Kumar Sen (1933.) istaknuti je indijski ekonomiski teoretičar svjetskoga ugleda, do- bitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1998. godine. U svojoj knjizi Development as Freedom (Sen, 1999.), razvoj definira kao slobodu. Radovi A. Sena etički snažno tematiziraju ekonomske probleme i povećanje blagostanja, posebice siromašnih društava. Sen je najpoznatiji po radovi- ma o teoriji razvoja, teoriji globalnog ekonomskog rasta, teoriji socijalne pomoći i doprinosu liberalnoj teoriji. Predaje na sveučilištima u Kalkuti, Delhiju, Oxfordu, Cambridgeu, London School of Economics i na Harvardu. Njegovo djelo Development as Freedom „predstavljeno je uglavnom s ciljem javnog promišljanja i kritičkog ispitivanja. Cijeli sam život izbjegavao savjetovati ‘vlasti’“ (Sen, 1999.: XIII-XIV). Ono ističe potrebu za integriranom analizom