Nova Istra

292 150. OBLJETNICA VIŠKE BITKE Bruno DOBRIĆ iz proračuna za kopnenu vojsku. 10 Ca- revim posredovanjem 11 nadvojvodi su stavljena na raspolaganje 3 milijuna guldena za potrebe Mornarice, čime je omogućen nastavak izgradnje pulskog Pomorskog arsenala (za što su planovi izrađeni šest godina ranije) i izgradnja linijskog broda Kaiser , prvoga ratnog broda koji je izgrađen u Puli. 12 Nakon austrijsko-francuskog rata 1859., koji je pokazao da austrijska Mornarica na Jadranu bez snažne ratne flote ne može obavljati osnovnu zadaću svake ratne mornarice – zaštitu doma- će pomorske trgovine i obranu obale – vanjskopolitička situacija u Europi, prvenstveno ujedinjenje Italije 1861., nalagala je hitnu potrebu stvaranja rat- ne flote koja će se moći suprotstaviti po- kušaju talijanske mornarice za osvajanje „neoslobođenih“ talijanskih područja na Jadranu – Istre i Dalmacije. Šezde- setih godina XIX. stoljeća nadvojvoda je uspio ishodovati znatnije financiranje sredstva za izgradnju ratnih brodova u do- maćim brodogradilištima, uz korištenje austrijskih isporučitelja glavnine materijala potrebnog za gradnju, ponajprije čelika proizvedenog u Češkoj i Moravskoj (što je dalo dodatan zamah razvoju teške industrije u Austriji). 13 Godine 1861. odobreno je 8 milijuna florina za gradnju triju oklopljenih fregata, 14 koje su izgrađene 1863. Kasnija zbivanja koja su uslijedila – prvenstvenoViška bitka – trebala su pokaza- 10 Isto. 11 Ministru financija koji se nije slagao s takvim izvanrednim izdvajanjem sredstava za Mornaricu car je rekao:„Želim svog brata kao zapovjednika Mornarice učiniti samostalnim.“ Isto. 12 Do 1914. u Puli je izgrađeno pedesetak ratnih brodova raznih namjena. O tome vidi: Zvonimir Freivogel,„Gradnja brodova i opsežni popravci za Carsku i kraljevsku ratnu mornaricu u Arsenalu u Puli“, u: Bruno Dobrić (ur.), Stotinu i pedeset godina brodogradnje u Puli: zbornik radova , Viribus unitis, Pula, 2010., str. 39-56. 13 Antonio Schmidt-Brentano, n. dj., str. 131. 14 Isto, str. 137. Karl Kundmann: Spomenik Tegetthoffu u Puli (Monte Zaro, 1877.). Nakon okupacije, spomenik su 1919. godine Talijani prebacili u Veneciju, da bi ga 1935. predali Austrijancima te se otad nalazi u Grazu. Pulska gradska vlast godinama ignorira prijedlog udruga, pojedinaca i stotine potpisa svojih sugrađana da se spomenik vrati gradu, makar i u obliku replike. ( Op. ur. )