Nova Istra

291 Bruno DOBRIĆ 150. OBLJETNICA VIŠKE BITKE koji uzrokuje groznicu (malariju – op. B.D.) – to su nedostaci, koji u svakom slučaju za sada čine da Pula može biti samo jedna ratna luka.“ 6 I general Karl Möring, koji je 1850. vodio izradu plana Pomorskog arsenala u Puli, pri analizi podobnosti Pule za glavnu ratnu luku Monarhije, pored njezinih prednosti, ističe i nedostatke: njezinu „smrtonosnu klimu koja izaziva groznicu“, djelomični nedostatak vode, poteškoće u komunikaciji sa zaleđem te posvemašnji nedostatak industrije. 7 Nasuprot takvim stavovima, nadvojvoda Ferdinand Maksimilijan, kao zapovjed- nik Mornarice, odlučio je da se u Puli stvore uvjeti kako bi ona postala glavna ratna luka Habsburške Monarhije, a istodobno s njezinom izgradnjom kao ratne luke započeo je otklanjati nedostatke koje su navodili protivnici odabira Pule (Dahlerup, Möring i drugi). Već dvije godine nakon njegova preuzimanja funkcije zapovjednika Mornarice u Puli car je nazočio postavljanju kamena temeljca za Pomorski arsenal i u njemu je započela izgradnja prvog ratnog broda, čime počinje novo razdoblje na- glog uspona ovoga grada. Godine 1856. Mornarica je izgradnjom vodovoda osigu- rala opskrbu Pule vodom, a ujedno je radila na otklanjanju uvjeta koji su pridonosili širenju malarije – isušivanjem, odnosno zatrpavanjem udolina u kojima se tijekom kišnog razdoblja zadržavala voda, rušenjem gradskih zidina s morske strane u svrhu bolje cirkulacije zraka. Država je uložila mnogo novaca u izgradnju objekata za po- trebe Mornarice, ali i u poboljšanje higijenskih uvjeta života u gradu. 8 Uz podršku nadvojvode, Ratna mornarica dobila je značajnu potporu carske obi- telji, a time i pozornost javnosti, što je posebno važno kad se ima u vidu da prije njega ona nije bila prioritet austrijske vanjske politike, a za austrijsku javnost bila je posve u sjeni kopnene vojske. Kao zapovjednik Mornarice – postao je to u 22. godini, nakon što se školovao za pomorsku struku – Maksimilijan je proveo važne organizacijske reforme u svrhu njezine modernizacije i uspio ishodovati znatnije financiranje izgradnje ratne flote kojom je admiral Tegetthoff osigurao austrijske vojno-pomorske pobjede u bitkama kod Helgolanda (1864.) i Visa (1866.). 9 Zalaganjem nadvojvode 1856. godine proračun za Ratnu mornaricu izdvojen je 6 Nav. prema: Jerolim Benko von Boinik, Geschichte der k. k. Kriegs-Marine während der Jahre 1848 und 1849 , Wien, 1884., str. 699. 7 Njegova rasprava objavljena je 1867. u vojnom časopisu Militärische Zeitschrift , 1867., Hft. 2, str. 105. 8 Bernardo Benussi, Spigolature polesane , G. Coana, Parenzo, 1908., str. 75. C.Wurzbach, autor aus- trijskog biografskog leksikona, navodi da je Maksimilijan „podigao ovaj propali grad (Pulu – op. B.D.) gradnjama od opće koristi“ – izgradnjom vodovoda, Arsenala, plovećeg doka i dr. Constan- tin Wurzbach, Biographisches Lexikon des Kaisertums Österreich , Bd. 6, Wien, 1860., str. 202. 9 Antonio Schmidt-Brentano, n. dj., str. 151.