Nova Istra

212 OGLEDI I ZAPISCI Mirko ĆURIĆ s ciljem, funkcionalno. Sve je bilo funkcionalno, a upravo ono nefunkcional- no, nepotrebno, pa i eks- centrično tada smo tražili po gradovima. I upravo je u tome ljepota. Borovo nije bilo takav grad iako su ga osmislili sjajni arhi- tekti, zapravo umjetnici. Dirljiv je bio njihov posao i danas duboko žalim što Bata i njegovi nisu uspjeli stvoriti savršeni grad. K ŏ teru je nakon smrti naslijedio njegov učenik i suradnik František Lydie Gahura, koji ubrzo postaje voditeljem zlínskoga građevnog ureda, od 1936. i glavni gradski ar- hitekt, a uskoro su mu se pridružili Antonín Vítek te Vladímir Karfík. Batin arhitek- tonski trio postat će autori ukupnog koncepta Borova – Gahura urbanističkog plana, a Vitek i Karfik arhitektonskih projekata. Riječ je o, kako ističe arhitekt Alen Žunić, „jednom od posljednjih primjera total-dizajna u našoj arhitekturi, koji je na istome crtaćem stolu s jedinstvenim autorskim rukopisom proveo ideju cijeloga novoga grada – od urbanizma i perivojnog uređenja do arhitektonskih tipova, napredne građevne tehnologije... pa do oblikovanja prepoznatljivoga ‘Batina’ namještaja, osobito metalnih radničkih stolaca Breuerovske elegancije”. Urbanistički plan Borova bio je osmišljen izrazito futuristički – tlocrt je nalikovao avionu s „delta“ krilima, pored grada je bila i zračna luka... Bat’in koncept gradnje od samog je početka bio korak „ispred svoga vre- mena, a u realizaciji nekih ideja pretekao je i samog Corbusiera“ (koji, suprotno nekim navodima, nije imao veze s Borovom), ističe struka, jer naselje Borovo je koncipirano prema tada najvišim svjetskim standardima urbanističko-arhitektonskog planiranja. Grad nikada nije dovršen do kraja, pa je zapravo nedovršen idealni grad. Izgrađeni su Društveni dom, kasnije zvan Radnički dom, s restoranom u prizemlju i radničkom menzom na prvom katu te noćni bar, robna kuća, knjižnica, kino i prodavaonica obuće. Izgrađen je i nogometni stadion, sportski aerodrom, škola, đački dom, teniski tereni, a kasnijih, postbatinih godina, i puno veći te različiti stambeni i popratni objekti, kao i kino, hotel, olimpijski bazen i velika sportska dvorana, dok bolnica, crkva, groblje i neke druge zgrade nisu stigle biti izgrađene. Više od tvornice, zračne luke ili društvena doma Batine su kolonije, njih četiri u ko- jima su izgrađene Bata Ville. Tu su se nalazile kuće u kojima su živjeli ne samo radnici već i uprava tvornice prema kriterijima koji su zadani njihovim statusom i potrebama, tako smo imali zgrade jednodomke, dvodomke, četverodomke i osmerodomke. Gra- đene su od crvene fasadne cigle, smještene u pravilan raster ulica, a meni su djelova-