Nova Istra

242 NOVI PRIJEVODI Władysław BARTOSZEWSKI / Marek EDELMAN ljam da bi, da je znao za to, zasigurno stao prosvjedovati, vikati, da se prestanem glu- pirati. Bio je takav. Žao mi je što nije dobio nagradu... Kad je „Tygodnik Powszech- ny“ – katolički tjednik za društvena i kulturna pitanja – Mareku Edelmanu uručio Orden sv. Jurja, bio sam zajedno sa suprugom u inozemstvu. Ne mogavši nazočiti svečanosti uručenja, napisao sam mu pismo:„...samo ovim putem mogu reagirati na dobru vijest o Vašem odlikovanju. Što Vammogu napisati? Sretan sam zbog Vas, ali ne samo zbog Vas. Ako odlikovanja i počasti natjeraju ljude na razmišljanje, onda će i ovo – veliko moralno, ne materijalno niti protokolarno – odličje nekoga natjerati da se zamisli zašto i zbog čega Vam je dodijeljeno. A ako iz toga nešto shvati – to je već nešto!“ Posljednji smo se put vidjeli na sprovodu Leszeka Kołakowskog, na vojnome gro- blju na Powązkima. Loše je izgledao. Dovezli su ga u kolicima najbliži prijatelji i skrbnici – Paula i Mirosław Sawicki. Na zahtjev Tamare Kołakowske pored groba su postavili stolice za bliske prijatelje. Tako se dogodilo da su za mene rezervirali mjesto pored Barbare Skarge i Mareka Edelmana. Stisak ruke, pogled... Rastanak bez riječi. To je bio naš posljednji susret. Mi smo se uistinu oduvijek poznavali. Varšavski geto Na dvadesetu godišnjicu ustanka razgovaraju Marek Edelman i Władysław Bartos- zewski Dramatični događaji koji su se odigrali u Varšavi između 19. travnja i 16. svibnja 1943. godine zauzimaju iznimno mjesto ne samo u povijesti židovskoga naroda, nego i u povijesti pokreta otpora tijekom Drugoga svjetskog rata. Godišnjica podi- zanja oružane borbe u varšavskome getu slavi se svake godine u Poljskoj, Izraelu i mnogim zemljama svijeta. Među šest milijuna žrtava „konačnoga rješenja židovsko- ga pitanja“, varšavski su Židovi kao prvi pružili oružani otpor vojnim postrojbama Trećega Reicha. Prihvativši se teme o borbi stanovnika poljske prijestolnice zatvorenih u getu, ne možemo zaboraviti na neodjeljive od nje probleme psihološke i sociološke nara- vi. Položaj u kojemu su se našle židovske mase i pokušaji prilagodbe iznimno dra- matičnim uvjetima koji su vladali tijekom prve tri godine njemačke okupacije, nisu pogodovali nastanku središta oružanoga otpora unutar zatvorene četvrti. Otpor je postao činjenicom tek 1943. godine zahvaljujući nevelikoj, dobro organiziranoj sku- pini mladeži, spremnoj na sve, i konkretno ljudi koji su, iako su imali veće izglede od ostalih za bijeg iz pakla geta i preživljavanje skriveni među Poljacima, odlučili žrtvovati živote u bezizglednoj borbi. Odlučnost kojom su se borile skupine židov- ske mladeži u varšavskom getu predstavlja hvalevrijedan primjer najvećega junaštva.