Nova Istra

224 ANTUN GUSTAV MATOŠ (1873. – 1914.) Božidar PETRAČ U nizu citata dramskih likova pre- poznao je i pokazao koliko je u Kr- leže, iako bio marksist, materijalist, agnostik, živjela strastvena čežnja za transcendentalnim, apsolutnim. Kao teolog, kao sljedbenik filozofije Tome Akvinskoga, iako s Krležom nije mogao dijeliti pogled na život i svijet, Kupareo je, usuprot svim dotadašnjim negativnim i osporava- teljskim gledištima koja su dolazila iz kleričkih i laičkih krugova uoči Prvoga svjetskoga rata i između dva- ju ratova, veličinu Krležinu, na tragu Tominu, našao u traženju istine. Nije Lasić propu- stio ustvrditi da je Kupareov odnos prema Krleži bliz razmišljanjima Marakovića i da je 1978. imao istu težinu koju je imala i Tomičićeva rehabilitacija pjesme Jeruzalemski dijalog 1955. 10 „Uskrs, Božić, Tijelovo, Gospa, smrt, kršćanski ideali, prisutni su u njegovim djelima“ 11 , početna je Kupareova teza glede vjerskih osjećaja Matoševih. Svoju tezu Kupareo potvrđuje nizom navoda iz različitih Matoševih djela, od poezije do pripovi- jedaka, od feljtona do eseja i putopisa. Citati dakako ne osporavaju spomenutu tezu, svjedoče o dubokim unutarnjim doživljajima crkvene liturgije, blagdanskih ugođaja, svjedoče vrlo razvidno obilnu biblijsku citatnost, korespondiraju s temeljnim crkvenim naukom. Matoš nipošto nije upućeni teolog, nije se teologijom bavio niti je imao po- trebna znanja, ta sam je govorio: „Ali ne, nema narod, naš narod vjere filozofa i teologa. Njegov Krist je siromašak, prikovan na krst, njegova nevinost što strada, njegov brat u stradanju, što ga viđa svaki dan na seoskim raskrižjima, na brdima i u dolinama. On živi od Krista i sa Kristom kao od kruha i s kruhom pjevajući mu kao svom djetetu: Lepa moja ti rožica / Mili sinek moj, / Kak dišeća fiolica, / Dragi golub moj, / Moj lili- um lepi, beli, / Vesel mi budi, / Oj ti klinčec moje zeleni / Sladko zavusni! “. 12 Matoš je cijelu zbilju religioznosti doživljavao spontano, vrlo subjektivno i s nekim posebnim 4, str. 343-357. Poslije u knjizi Umjetnik i zagonetka života. Ogledi iz estetike , KS, Zagreb, 1982. i Izabrana djela. Stoljeća hrvatske književnosti, MH, Zagreb, 2004. Svi navodi bit će preuzeti iz spomenute edicije. 10 Usp. Stanko Lasić, Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži , 5, Globus, Zagreb, 1993., str. 276-278. 11 R. Kupareo, op. cit. , str. 452. 12 A. G. Matoš, SD XVI, str. 86.