Nova Istra

218 ANTUN GUSTAV MATOŠ (1873. – 1914.) Božidar PETRAČ Matoš se dotiče dijelom pitanja Herceg-Bosne u tekstovima Kontrola Europe 21 u kojima se osvrće na tzv. Veleizdajnički proces protiv 53 nevnih ljudi, smatrajući kako se to moglo politički mudrije riješiti; upravo je taj proces bio razlogom što Matoš napušta Stranku prava zbog proaustrijskih stajališta vodstva u tome proce- su. Naime, postaneksijska kriza i austrijska politika upozorile su ga na činjenicu teritorijalne rasprostranjenosti i samosvijesti bosanskih Srba te je u samom tzv. Veleizdajničkom procesu uočio drukčije političke činjenice od onih koje je sam u doba aneksije zagovarao te je predlagao drukčiju politiku i političku strategiju pre- ma Bosni i Hercegovini pišući o listu „Mlada Hrvatska“ 22 . Matoš je svjestan kako aneksijom Herceg-Bosne, koja se mora spojiti s Trojednicom, ali u kojoj je srpska sastavnica u većini, odnosi Srba i Hrvata poprimaju nove razmjere. „Zemlje stari- nom hrvatske nalaze se već u Herceg-Bosni spojene sa srpskim historijskim kraje- vima, i pred tim neočekivanim savremenim rezultatom političkim, nepredviđenim u starim našim nacionalističkim programima, mora se nužno modificirati i naša dosadašnja pravaška politika prema srpstvu“. 23 Matoš upozoruje kako su Srbi i Hrvati upućeni jedni na druge i kako bi trebalo težiti za slogom i zajedničkim brat- skim radom. Hrvati u Hrvatskoj, Srbi u Srbiji, a zajednički u Bosni i Hercegovini. U svibnju pak 1909. piše o brošuri Nacrt pravila „Hrvatskog imanja“, društva za prosvjetno, gospodarsko i političko ujedinjenje svih Hrvata , tiskanoj u Sarajevu. 24 Ma- toš ne može razmišljati o Hrvatskoj mimo Bosne i Hercegovine, bilo da spominje Jajce, Sarajevo, Mostar ili koji drugi toponim. U tekstu Naša omladina 25 odašilje poruke mladim naraštajima, i prijekora, i nadanja: „Mnogo se skrivilo, mnogo se kod programskih torokanja i stranačke vike propustilo, mnogo je naroda našega otišlo u Ameriku i na mnoga pusta naša ognjišta sio je stranac, ali izgubljeno još nije ništa. Danas su na jednoj strani svi narodni ljudi, na drugoj – svi domaći zlo- tvori, i mi ih znamo! Istra se probudila, Dalmacija je zatjerala Furlane u Zadar, riječko hrvatstvo se ne da. U Srbiji već uviđaju da je hrvatski ustav ista garancija za svaku slobodu kao i srpske države, a iza tolikih krvavih, mračnih stoljeća se Bosna, Bosna Tvrtka i Hrvoja, približuje nama, pa samo Bože zdravlja i sloge, a kraljevske 21 A. G. Matoš, Kontrola Europe ,„Hrvatsko pravo“, XV, br. 4009, str. 3; br. 4010, str. 4; Zagreb, 1. i 3. 4. 1909. SD, XV, Zagreb, 1973., str. 186-189. 22 Ovaj se tekst, potpisan kao Uredništvo, smatra Matoševim tekstom. Usp. Mlada Hrvatska ,„Mla- da Hrvatska“, V, br. 1, str. 2-5; Zagreb, 10. 1. 1912. SD, XVI, Zagreb, 1973., str. 51-55. 23 Op. cit., str. 54-55. 24 A. G. Matoš,„ Hrvatsko imanje “,„Hrvatsko pravo“, XV, br. 4054, str. 6; br. 4056, str. 3; br. 4057, str. 12; Zagreb, 26, 28. i 29. 5. 1909. SD, XV, Zagreb, 1973., str. 200-206. 25 A. G. Matoš, Naša omladina ,„Hrvatska sloboda“, II, br. 196, str. 2; Zagreb, 28. 8. 1909. SD, XV, Zagreb, 1973., str. 210-213.