Nova Istra

213 Božidar PETRAČ ANTUN GUSTAV MATOŠ (1873. – 1914.) Rješenje austro-ugarskoga pitanja vidi „u pravcu najpotpunije narodnosne samo- uprave, kao savez helvecijskih općina“ 3 , a da bi iz nacionalne faze prešla u eko- nomsku, europska se politika mora osloboditi neriješenih nacionalnih problema, dakako i hrvatskoga pitanja. „Uskrs Lazara talijanskog, grčkog, rumunjskog, srp- skog i bugarskog, ujedinjenje Njemačke i mirno odjeljenje Norveške od Švedske, neuspjelost najvećih tiranija da slome duh poljski, češki, irski, finski i mađarski jamče nam da se nalazimo u vremenu sveopćeg europskog narodnog oslobođenja“ 4 . Čitajući ove Matoševe riječi, iz njegova čuvena eseja Hrvatska misao , učinit će nam se Matoš glede europskih pitanja preoptimističnim. Europa njegova vremena nije bila spremna ni za sveopću nacionalnu emancipaciju, ni za pomirenje svojih veli- kih suprotnosti; štoviše, njezini najmnogoljudniji narodi pripremali su se, vodeći se egoističnim nacionalnim/nacionalističkim idejama, ideologijama i interesima, u različitim taborima, savezima i alijansama, za međusobna istrjebljivanja, impe- rijalistička i kolonijslna osvajanja. Pa ipak, misli Matoševe o europskoj budućnosti naroda, sazdanoj na ekonomskoj i političkoj osnovi, a njihovu međusobnu uva- žavanju, bez obzira na sve protivštine u kojima živimo, poprimaju danas stvarne političke strukture, a Europa kao cjelina nije ratovala gotovo sedamdeset godina. Osim toga, govoreći u istom eseju o ideji hrvatstva, ona, po Matošu, „...nije samo etička misao, nije samo moral i vjera, koja se ostvaruje u ekskluzivnosti političkoga života, kako to odviše konsekventno shvataše Starčević. Domovina nije samo pro- gram moralni i politički, nego velik kulturni zadatak.“ 5 U istom eseju Hrvatsku zamišlja u slici demokratske zemlje u liku plemenite i sirote gospođice aristokrat- skkog porijekla i demokratskih načela, građanke seoskog roda, zdrave duše i nepo- kvarenog tijela. „Ona je siromašna i idealna kao študentica ili rodoljubiva hrvatska učiteljica, ali duh ne može zamisliti ideala dostojnijeg za naš život i za našu smrt“. 6 To je zapravo njegova koncepcija nacije, iznjedrena u liku majke-domovine, u liku žene-domovine. 7 Čitajući Matoševe tekstove koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu, njezin geo- strateški i geopolitički položaj u europskom i svjetskom surječju, dakako u njegovu vremenu i s njegovim spoznajama, i povijesnim i suvremenim, nalaže nam da se na njegova gledišta osvrnemo s posebnom pozornošću. Uza svu dobru volju ne ćemo se dakako poslužiti svakim njegovim pozivanjem na bosansko-hercegovač- ku problematiku, nego samo na one tekstove koje u tom pogledu smatramo naj- 3 Op. cit., str. 168. 4 Op. cit., str. 168. 5 Op. cit., str. 168. 6 Op. cti, str. 167. 7 Usp. Dubravka Oraić Tolić, Čitanja Matoša , Naklada Ljevak, Zagreb, 2013., str. 312-319.