Nova Istra

207 Ante STAMAĆ XVIII. ŠOLJANOVI DANI U ROVINJU a) Filozofija Jeana - Paula Sartrea polazište je Vidinu izlaganju Jaspersa. Ona mu predstavlja stanoviti negativni pol. Veli Vida: „Individualizam filozofa Sartrea paralelan je njegovu književnom nihilizmu. Nje- govi junaci i romansirane ideje muče se i glavinjaju u magičnim krugovima, nes- posobne za bilo kakvu komunikaciju i dijalog kojim se prevladavaju antinomije u jednoj višoj spoznaji. Njegova nauka o biću, krutom i neprobojnom, podsjeća na Parmenida, a zaključci teorije vrijednosti, koju iz njegove filozofije izvodimo, vratili bi nas u prašumu kao i Protagorini sofizmi. Istina je da je autor Prljavih ruku i Pariza pod okupacijom suvremenik i svjedok jezivih deprivacija, ali još nije zavladao potpuni sumrak u svijetu da više ne bismo vjerovali u dostojanstvo čovjeka.“ 6 Čini se da upravo zadnje dvije riječi potiču našeg pisca na izlaganje „pozitivnog pola“ u svom kratkom izlaganju. Sartreov Bitak i ništavilo , njegova Mučnina , njegovi Nepokopani mrtvaci nisu mogli biti izglednom pozicijom onima koji su, nakon do- življnih i proživljenih ratnih strahota, kanili zacrtati stanovite perspektive mogućeg ljudskog svijeta. A Viktor Vida, spašavajući se 1948. parobrodom Sveti križ iz pro- pale Europe, u Argentini nalazi uvjete za vlastito, nacionalno i kršćansko preživlja- vanje. Pisac Duhovne situacije vremena mogao mu je biti putokaz. Pa, nadovezujući se na stručno izlaganje Sartreove slijepe ulice statične distinkcije être en soi i être pour soi , s niječnim zaključcima, on uvodi podtemu ovako: b) „Za razliku od Sartrea, socijalna filozofija Karla Jaspersa obnavlja humanim optimizmom stari koncept čovjeka, kojega uzdiže kroz smirene i duboke analize, u sferu Sokratovih kategorija i u relaciju s transcendencijom, o kojoj je ostavio pri- mjerno svjedočanstvo Plotin, inspirator našega filozofa. Odgovor što ga je Jaspers dao na osnovno antropološko pitanje i na elementarne probleme metafizike čine čast filozofu i narodu, u kojemu se rodio. Tu su se udružila ona najbolja svojstva tradicionalne germanske misli: čovjekoljublje i univerzalnost.“ 7 Problemi metafizike koje Vida tu spominje jesu baš oni što ih je Jaspers u to doba analizirao u svojem znamenitom sklopu od šest predavanja održanih na Sveučilištu u Baselu. Knjiga Filozofska vjera mogla je biti predložak Vidinu znanju, bivši tih godina Jaspersovim novitetom pa, dakako, i najrazvikanijim djelom. Među ključnim nazivima i pojmovima tu se nalaze oni najnosiviji: transcendenci- ja , sloboda , Bog . Gorljivi europski humanist upravo je ta tri stara pojma humanistič- ke vjere probudio na nov život. Vida ih sažimlje u svom mikrostrukturnom ulomku iz esejističke cjeline ovako: 6 Op. cit., str. 343. 7 Ibid., str. 343-344.