Nova Istra

102 XVIII. ŠOLJANOVI DANI U ROVINJU Ljubica JOSIĆ kulturu, organizirao večer recitacije na kojoj je nastupilo nekoliko autora: Srećko Karaman, Vinko Nikolić, Ivo Lendić, Marijana Šikić-Linke i Viktor Vida. Prilozi ove skupine mogu ocrtati neke od načina na koje je u našoj emigrantskoj javnosti pjesnički djelovao Vida, ali i kulturnu klimu sâmoga časopisa unutar koje su Vidi- ne lirske kompozicije bile prepoznate kao prava mala remek-djela koja u skladnom izraznom suspregnuću evociraju čiste slike različitih motivskih kompleksa. b) Postumno. U prvome broju 1963. godine Vinko Nikolić donosi prilog naslova Na večeri recitacija predana javnosti knjiga Viktora Vide , u kojem se nakon kraćeg uvoda prenosi govor priređivača Sabranih pjesama te se, među ostalim, napominje da bi zbirku trebalo prevesti na svjetske jezike te time učiniti Vidin opus dostupan širemu čitateljstvu. U dvobroju 2-3. za 1964. godinu Vinko Nikolić autor je priloga Knjiga sabranih pjesama Viktora Vide , u kojemu se ističe da naša kritika toj zbirci nije posvetila dovoljno pozornosti. Donose se neki osvrti na zbirku iz emigrantskih časopisa ( Hrvatski glas , Hrvatski dom , Glas , Glas kanadskih Srba te u austrijskom tjedniku Der Donauschwabe ). Ti se osvrti slažu u ocjeni da je Vida jedno od najvećih hrvatskih pjesničkih imena, u njima se ističe pjesnikovo majstorstvo u umjetnosti riječi, nazivaju ga „vitezom hrvatske emigrantske rezignacije“ i „vizionarom smrti“, koji u egzilu nije pronašao sretno utočište. Dvobroj 2-4. g. 1966. donosi zapis Vinka Nikolića Konačno Viktor Vida u jednoj antologiji , u kojemu se izvještava o novosti u kritičko-antologičarskoj recepciji u domovini. Donose se podatci o objavljivanju Antologije hrvatske poezije dvadesetog stoljeća: od Kranjčevića do danas u uredništvu Slavka Mihalića, Josipa Pupačića i Antuna Šoljana. Riječ je o prvome uvrštavanju Vidinih pjesama u domovinsku antologiju (uvrštene su dvije pjesme: Ex voto i Sta- klena spirala ). Nikolić u prvome broju 1970. godine prenosi vijest da se u Zagrebu priprema knjiga pjesama Viktora Vide, a u četvrtome broju 1971. izvještava čita- telje o netom objavljenoj knjizi Otrovane lokve u Zagrebu, potom u trećemu broju 1973. o knjizi Hrvatski portreti (među kojima je i onaj Viktora Vide autora Lucijana Kordića) u nakladi Knjižnice „Hrvatske revije“. U četvrtome broju 1970. isti autor izvještava o programu posvećenom Vidi, koji je organiziralo Hrvatsko društvo u Švicarskoj te uputilo molbu Matici hrvatskoj da se u njezinu ediciju uvrste izdanja djela Viktora Vide. III. U treću, najopsežniju, skupinu idu književno-kritički prikazi, studije i osvrti na Vidino stvaralaštvo. Među autorima tih priloga su: Branko Kadić, Ivo Lendić, Vin- ko Nikolić, Rajmund Kupareo, Branimir Anzulović, Lucijan Kordić, Boris Maruna i drugi. Bez obzira na razlikovnost njihovih rukopisa i usredotočenost na različita