Nova Istra

101 Ljubica JOSIĆ XVIII. ŠOLJANOVI DANI U ROVINJU Istrgnuće iz autentičnosti i tegobe emigrantskoga života tijesno su pratile i Vidu i „Hrvatsku reviju“. Nakon gašenja „Hrvatske revije“ u Zagrebu 1945. godine, Antun Bonifačić i Vinko Nikolić pokrenuli su u Buenos Airesu časopis istoga imena, koji je ondje izlazio od 1951. do 1965., sljedeće već godine u Parizu. Nakon samo jednoga broja, njegov glavni urednik Vinko Nikolić izgnan je iz Francuske pa je časopis od 1967. do 1978. izlazio u Münchenu, a do 1990. u Braceloni. Godine 1991.„Hrvat- ska revija“ u okrilju Matice hrvatske vratila se u Zagreb čime se, preko četiriju svjet- skih metropola, zatvara krug njezina emigrantskoga izdavanja. Poznavajući Vidinu biografiju, iz ovoga se kratkog uvoda može razabrati sličnost jer se dvije sudbine ogledavaju jedna u drugoj simbolizirajući mukotrpnu borbu za priznavanje vlastito- sti daleko od svoga prirodnoga etimona. U tom su kontekstu prilozi „Hrvatske re- vije“ zapravo dvostruke biografije – možemo ih analizirati na razini pojedinačnosti suradnikâ časopisa te na razini kolektivnosti nacionalnoga bića, obje izrastajući iz istoga jezičnoga vrela kojim se evociraju ostavljeni krajolici. Priloge smo radi lakše preglednosti prema njihovim temeljnim obilježjima i te- matskoj usmjerenosti podijelili u nekoliko skupina: I. U prvu skupinu idu prilozi objavljeni za pjesnikova života, koji su imali pragma- tičan karakter. Među njima nekoliko je kratkih zapisa i vijesti o nekim biografskim elementima vezanima uz Vidin emigrantski život poput rođendanskih čestitki koje je Uredništvo časopisa upućivalo pjesniku. Tako je u trećem broju „Hrvatske revije“ 1953. godine među bilješkama uvrštena i vijest o četrdesetoj godišnjici Vidina živo- ta. Riječ je o prilozima koji imaju prvenstveno dokumentarnu važnost. II. U drugu skupinu idu prilozi vezani uz odjeke Vidina književnoga stvaralaštva u emigrantskoj javnosti: a) Za pjesnikova života. Tako je u prvome broju„Hrvatske revije“ iz 1958. godine Uredništvo donijelo odluku o nagrađivanju dviju pjesama iz antologije hrvatskoga emigrantskog pjesništva Pod tuđim nebom . Nagrađene su pjesme Simfonija Antuna Bonifačića i Prozor na more Viktora Vide jer su, prema uredničkoj odluci, „najbo- lja pjesnička ostvarenja u hrvatskoj emigraciji“. U prvome broju „Hrvatske revije“ 1960. godine u kratkom zapisu Recitacija hrvatske emigrantske poezije navodi se da je Hrvatsko-argentinski kulturni klub u Buenos Airesu, nastojeći promicati hrvatsku stvaralaštva. Godinama prešućivan, dio je tih priloga uvršten u referentnu literaturu u Izabranim djelima Viktora Vide u ediciji Stoljeća hrvatske književnosti iz 2011. godine.