ODGOĐENA PROSLAVA 120. OBLJETNICE DHK

22. Travanj 2020. - 10:39

Društvo hrvatskih književnika trebalo je 22. travnja 2020. godine svečano obilježiti 120 godina postojanja. Zbog epidemije koronavirusa, koja nas je pogodila u ožujku i neizvjesno je koliko će dugo potrajati, svečanost smo morali odgoditi za jesen, nadajući kako će dotad bolest biti savladana. Jednako je važno spomenuti teška oštećenja zgrade sjedišta Društva kao i samih prostorija DHK za nedavna potresa u Zagrebu.

Zbog naših članova, ali i šire javnosti, potrebno je upozoriti na našu veliku obljetnicu povezanu i s nadnevkom Marulićeva dovršenja epa „Judita“. Tim više što se mnogi narodi ne mogu pohvaliti organiziranim djelovanjem svojih književnika tijekom tako dugoga vremena. Uzmemo li u obzir i povijesne okolnosti – odnosno činjenicu kako Hrvatska u vrijeme osnivanja DHK nije bila samostalna država te da je doživjela i preživjela nemire i nesreće dvaju svjetskih ratova, velike političke, društvene, kulturne i demokratske promjene – ova obljetnica dobiva na sjaju. Usprkos svim nedaćama, Društvo hrvatskih književnika nije prestajalo s radom, sa svojim je narodom dijelilo zlo i dobro, njegove uspone i padove. Bilo je slavljeno i proganjano, uvažavano i manipulirano, desetkovano, pokušavali su ga posve upregnuti u ideološke okvire..., ali je opstalo. Zbog toga je 120. obljetnica DHK događaj od velike nacionalne važnosti, istovjetan osnivanju Matice hrvatske i HAZU. U DHK-u okupljali su se najznačajniji književnici, kako prošlih tako i našega vremena. Ono je bilo čuvar materinskoga jezika i hrvatske nacionalne samobitnosti. Pa i onda kada su mu komunisti 1945. promijenili ime u Društvo književnika Hrvatske, kako bi mu oduzeli etničku narodnosnu oznaku, ono je djelovalo kao hrvatsko i uvijek na braniku temeljnih vrijednosti nacionalnoga opstanka.

U ovom trenutku DHK broji 529 članova. Kontinuirano izdaje vrlo cijenjeni časopis Republiku te časopis Most u kojem se hrvatska literatura prevodi na strane jezike. DHK u svojoj „Maloj knjižnici“ objavljuje djela istaknutih hrvatskih književnika, kako živih tako i preminulih. Sva djela objavljena u ovoj biblioteci pripadaju vrhovima hrvatske književnosti i važan su dio hrvatske kulturne baštine.

DHK svake godine organizira „Zagrebačke književne razgovore“ na kojima se oko aktualnih tema okupljaju istaknuti književnici i književni teoretičari iz zemlje i inozemstva. Potrebno je naglasiti kako DHK godišnje priređuje natječaj za najbolju knjigu pjesama kojoj se dodjeljuje ugledna nagrada „Tin Ujević“, a svečanost je dodjele u Tinovu rodnom Vrgorcu. U čast Ksavera Šandora Gjalskoga, DHK, zajedno s gradom Zabokom, godišnje priređuje njegove Dane na kojima se dodjeljuje nagrada za najbolje prozno djelo na hrvatskome jeziku, objavljeno dotične godine.

DHK je nezamislivo bez svojih ogranaka, a to su: Slavonsko-baranjsko-srijemski, Istarski, Riječki, Zadarski, Splitski, Koprivničko-križevački, Južnohrvatski i Ogranak Sisačko-moslavačke županije. Ogranci većinom imaju vlastitu nakladničku djelatnost i mnogi snažno djeluju u svojim sredinama. Primjerice, Istarski ogranak izdaje jedan od najboljih hrvatskih književnih časopisa „Novu Istru“, priređuje Pulske dane eseja, književni susret na otvorenom „Badavca“, program „Kod Marula“ za mlade pisce, supokretač je Šoljanovih dana u Rovinju... Slavonsko-baranjsko-srijemski ogranak organizira vrijedne književne manifestacije, kao što su Pjesnički susreti u Drenovcima, dodjeljuje hrvatsku književnu nagradu za najbolje prozno djelo za djecu i mladež „Anto Gardaš“, priređuje Susrete hrvatskih književnih kritičara dodjeljujući nagradu „Julije Benešić“, Dane Antuna Gustava Matoša i program Hrvatska književna Panonija. Koprivničko-križevački ogranak suorganizator je „Galovićeve jeseni“ kada se dodjeljuje književna nagrada „Fran Galović“ za najbolje djelo zavičajne tematike. Južnohrvatski ogranak organizira Neretvanske književne, znanstvene i kulturne susrete u Opuzenu, Metkoviću Pločama i Hercegovini, a književna nagrada „Neretvanska maslina“ dodjeljuje se najboljemu djelu ekološke tematike. Riječki ogranak već desetljećima izdaje sadržajan časopis „Književna Rijeka“.

Najstariji su ogranci DHK: Slavonsko-baranjsko-srijemski, Istarski i Riječki.

Društvo hrvatskih književnika gotovo je svakodnevno prisutno u hrvatskoj kulturi. U Zagrebu je kultni status stekla Književna tribina srijedom, koju trenutno vodi književnica Lada Žigo. Jednako tako treba naglasiti kako DHK redovito održava tribine za mlade čitatelje, koje vodi književnik Hrvoje Kovačević, te književne posjete bolnicama, ustanovama, tvrtkama i dr. I u organizaciji ogranaka takav je broj susreta velik.

DHK ima razvijene međunarodne književne veze i susrete. Ono je članom Europskoga udruženja književnika „European Writers' Council“, koje okuplja oko 60.000 književnika, članova 58 udruženja iz 30 država. Također, mnogi su naši članovi ugledni prevoditelji šireći tako ime i sadržaje hrvatske književnosti diljem svijeta.

Bio bi grijeh ne spomenuti ljude koji su od 1900. vodili DHK u svim njegovim povijesnim mijenama. Prvi među njima je Ivan vitez Trnski, slijede Stjepan Miletić, Natko Nodilo, Ksaver Šandor Gjalski, Nikola Andrić, Branimir Livadić, Milutin Cihlar Nehajev, Mihovil Nikolić, Milivoj Dežman, Stjepko Trontl, Franjo Fancev, Ilija Jakovljević, Pero Budak, Luka Perković, Ivan Dončević, Slavko Kolar, Petar Šegedin, Marin Franičević, Mirko Božić, Miroslav Feldman, Vjekoslav Kaleb, Marijan Matković, Jure Kaštelan, Dobriša Cesarić, Dragutin Tadijanović, Gustav Krklec, Vlatko Pavletić, Ivo Frangeš, Jure Franičević – Pločar, Josip Barković, Šime Vučetić, Pero Budak, Milivoj Slaviček, Marija Peakić Mikuljan, Nedjeljko Fabrio, Ante Stamać, Slavko Mihalić, Stjepan Čuić, Borben Vladović, Božidar Petrač i aktualni predsjednik Đuro Vidmarović.

Nažalost, ponavljamo, epidemija i velik potres onemogućili su Društvo hrvatskih književnika da na predviđen i dostojan način obilježi veliku obljetnicu postojanja. Ali, nadamo se da će to biti moguće kada prođu trenutne nedaće.

Hrvatski narod i sveukupna nacionalna kultura mogu biti ponosni na dugu i prebogatu, znakovitu prošlost i značenje Društva hrvatskih književnika. Hrvatska kultura, hrvatski književni jezik i hrvatska duhovnost nezamislivi su bez uloge i doprinosa Društva hrvatskih književnika.

Dana 2. srpnja 1990. osnovan je Istarski ogranak DHK u Puli, dakle ove bismo godine trebali obilježiti 30 godina ogranka, ujedno i 25. godište časopisa za književnost, umjetnost i kulturu „Nova Istra“. Potonje također ovisi o prilikama koje nam, trenutno, ne omogućuju nikakve skupne aktivnosti ni obilježavanja.

Zagreb – Pula, 22. travnja 2020.

Đuro Vidmarović, predsjednik

Društva hrvatskih književnika

i Istarski ogranak DHK Pula

Prethodna objava:
Novo izdanje IO DHK Pula!

Sljedeća objava:
Objavljena je “Nova...

Povratak na sve novosti