Nova Istra

163 Žarko PAIĆ FILOZOFIJA Uvod Kada se „revolucija“ u filozofiji 20. sto- ljeća nastoji svesti na obrat iz uma k je- ziku ili iz mišljenja o bitku k pitanjima samoga kazivanja na bitak, čini se da je posrijedi preokret mišljenja metafizi- ke. Možda je čak ravan onome što su u 19. stoljeću nastojali izvesti Nietzsche, Marx i Kierkegaard u borbi s Hegelo- vimnasljeđem.No, valja biti krajnje suz- držan. Razina ovoga obrata srazmjerna je onome što on obuhvaća. A obuhvaća ni manje ni više negoli pokušaj da se bi- tak u cjelini i kao takav misli polazeći od jezika svedenoga na elementarne čestice kazivanja. Kada jezik postaje uvjet mogućnosti filozofije uopće, tada je problemmi- šljenja zapravo problem onoga što jezik sam za sebe mora govoriti, govoreći s Wi- ttgensteinom iz kasnoga razdoblja Filozofijskih istraživanja . A što to uistinu znači? Svodljivost filozofije na istraživanje bîti jezika jest ravna onome što čini kvantna fizika Nielsa Bohra ili neoavangardna umjetnost od Duchampa do čistoga kon- ceptualizma Josepha Kosutha. Problem je samo u tome što jezik ne govori sam od sebe. Ne iskazuje više ono što još govori upravo zato što mu je to ukrala tehnosfera, da se poslužimo parafrazom Rortyjeva iskaza o samozavaravajućem pokušaju ra- zuma. Kao što se metafizika uma svodi, naposljetku, na pitanje ima li Boga izvan logičko-analitičkoga načina mišljenja samoga jezika, tako se i „lingvistički obrat“ svodi na pitanje o granicama jezika kao granicama ne više svijeta, kako je to mislio Wittgenstein u Tractatusu . Umjesto svijeta jedini pravi problem filozofije, umjetnosti i znanosti u doba teh- nosfere jest bit života. I čini se da je time već nagoviješteno zašto ni konceptualna niti postkonceptualna umjetnost ne mogu ponuditi rješenje izlaza iz začaranoga kruga računanja-planiranja-konstrukcije kao izvedbe-postava-ideje suvremene umjet- nosti. Jezik samo opisuje ono što se događa, a ne razotkriva bit događaja. Otuda se jezikom tek ukazuje na značenja promjene stanja, a ne na postojanost bitka. Preo- kret je, dakle, istovremeno unutarnji zaokret ( turn ) od sredstva kazivanja do svrhe pokazivanja ( Sagen-Zeigen ). Ukratko, kada se mijenja struktura onoga što naziva- mo bit života, nalazimo se u situaciji konstrukcije koja dolazi iz tehnopoetičkoga karaktera tehnoznanosti spram zbilje. Takav obrat zahtijeva preobrazbu jezika u pragmatičnu uputu za djelovanje. Umjesto kazivanja jezika, na djelu se događa po- Julije Knifer (1924. – 2004.)