Nova Istra

321 Sanja VULIĆ HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SUSJEDSTVU daje općeljudski predznak tomu užasnomu događaju jer je to slučajni udes koji se zapravo može dogoditi svakomu običnomu čovjeku, radniku, činovniku, intelektu- alcu... Zato taj događaj smješta u jednu od bratislavskih socijalističkih novogradnji, ne navodeći točno u kojoj gradskoj četvrti, u razdoblju nakon Drugoga svjetskoga rata. O protagonistu te novele kaže: Ča je bil ov Jožef, to nigdor 17 točno ne zna. Mo- rebit da je bio inženir ili meštar, ali isto tako je mogao biti i doktor medicine ili pravnik, ali ne more se ni isključiti, da je to bio nek obični činovnik ili znamda nogometaš, ki je iz sela pobigao u varoš . Tažky ni tom prigodom ne propušta mogućnost da progovori o Hrvatima i hrvatskim naseljima i lokalitetima na tom prostoru: Ovo se dogodilo u jednom novom stambenom naselju na rubu Požona u Slovačkoj. Hrvati iz Novog Sela ćedu vam povidati, da se to stalo kod nji, kad su na pristupu u selo gradili stambeno naselje za dvajset tisuć novih stanovnikov. Ali Jandrofci ćedu se opet bogmati, da se je ovo pripetilo u Med Brodi, u najvekšem stambenom naselju ne samo u Požonu, nego i u cijeloj Slovačkoj 18 , ko leži jako blizu Hrvatskoga Jandrofa i drugih hrvatskih sel na Hati . Ali da mi gdo opet ne zamiri, moram reći, da je to moglo biti i „Pod ledinom“ u Lamoču ili u „Podvornica“ u Dubravi . Osebujni smisao za humor Tažky je pokazao u kratkoj tragikomičnoj noveli Po pravu i pravici . Središnji je motiv novele škrtost, pa se tako Tažky priključuje nizu hrvatskih i europskih autora koji su bili zaokupljeni tom temom. Hrvatski pisci iz Frielištofa u južnoj Moravskoj U sklopu književnoga djela Petra Tažkoga, već su spomenuta dva od triju nekadaš- njih hrvatskih sela u južnoj Moravskoj. Treće selo, Frielištof, po broju stanovnika bilo je najveće hrvatsko selo. Iz toga je sela prisilno iseljavanje Hrvata počelo već 1945. Među nasilno iseljenim Frielištofcima bila su i dva buduća pjesnika. Oba su uspjela pobjeći iz Češke. Pjesnik Milo Vašak (Frielištof, 1925. – Burlington u Kanadi, 2007.) emigrirao je 1948. preko zapadne Europe u Kanadu, gdje je živio u gradu Burlingtonu kraj Toronta. Već je njegov otac, Fran Vašak, godine 1928. napisao pjesmu za spomenik koji je za poginule u Prvome svjetskom ratu postavljen na frielištofskom groblju. Početak te pjesme glasi: 17 Tumač riječi: nigdor = nitko; znamda = možda; gdo = tko. 18 Med Brodi je stari hrvatski toponim. Na tom je mjestu kasnije izgrađeno najveće bratislavsko stam- beno naselje, koje se zove Petržalka.