Nova Istra

306 HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SUSJEDSTVU Sanja VULIĆ najezde Turaka i rasuće hrvatskoga naroda o kojemu Zoranić piše izazvale toliku brojnost Hrvata u dijaspori, ne samo u Zoranićevu 16. stoljeću nego i kasnije. S druge strane, poput Balinta Vujkova, koji je knjigu sabranih narodnih pripovijedaka Hrvata iz Mađarske, Rumunjske, Austrije i Slovačke objavio 1971. pod naslovom Cvjetovi mećave (jer je mećava povijesti , povijesno nevrijeme, mnoge grane hrvatsko- ga stabla, bilo prostornom udaljenošću bilo prisilnim administrativnim granicama, odvojilo od matičnoga debla ili pak od susjednih sunarodnjaka u dijaspori, a u ta- kvim su nezahvalnim okolnostima te grane procvjetale, a cvjetovi na tim granama duhovna su i kulturna dobra raseljenoga naroda po tim oazama i hrvatskim otocima u panonskome moru) – tako je i Blažetin skupljao hrvatsko pjesničko biserje rasuto na tlu države Mađarske. Blažetin sin priredio je i antologiju hrvatske dječje poezije u Mađarskoj od 1945. do 2010., naslovljenu Sjajna igra (2010.). U tu je antologi- ju uvrstio 3 pjesnikinje (Vargaj, Šarac, Tišler) i petoricu pjesnika (Šinković, Dekić, Škrapić, Blažetin otac, Šimara Pužarov). Antologija nosi naslov istoimene Šimari- ne pjesme za djecu, koja je također uvrštena u tu knjigu. Šimarina pjesma sigurno nije najbolja pjesma u antologiji, ali joj je naslov nedvojbeno vrlo prikladan za takav tip knjige. O samoj pojavnosti književnosti za djecu među Hrvatima u Mađarskoj Blažetin piše: „Prve tekstove iz dječje književnosti (književnosti uopće) Hrvata u Mađarskoj trebamo tražiti na stranicama novina i kalendara jer su praktično sve do 70-ih godina bili jedina mogućnost za objelodanjivanje književnih ostvarenja... Kao i ostala, tako je i dječja poezija prigodničarskog karaktera sa snažno izraženom pedagoškom tendencijom“ (Blažetin, 2010: 117). Općenito zaključuje da je u knji- ževnosti za djecu Hrvata u Mađarskoj„...još uvijek nerijetko nazočna jasno izražena pedagoška tendencija“, ali da ipak„sve veću ulogu dobiva igra, mašta i fantastika. (...) Na taj način dječja književnost Hrvata u Mađarskoj se osuvremenjuje i približava hrvatskoj dječjoj književnosti, ponajviše u poeziji, ali i u ostalim žanrovima“ (Blaže- tin, 2010: 127). Posebice valja spomenuti književne časopise u afirmaciji pjesništva Hrvata u Ma- đarskoj. Kao što je u drugoj polovici 90-ih godina prošloga stoljeća važnu ulogu za hrvatske književnike u Mađarskoj imao časopis Riječ , tako su se od 2002. mnogi hrvatski književnici u Mađarskoj svojim djelima, pa tako i pjesmama, predstavljali čitateljskoj publici u periodičniku Pogledi , s podnaslovom Časopis za kulturu i druš- tvena pitanja Hrvata u Mađarskoj . Tu su priliku imali idućih nekoliko godina, naj- prije pod uredništvom Đure Frankovića, a zatim kraće vrijeme Stjepana Blažetina. Posljednjih godina prvoga desetljeća trećega tisućljeća tu je ulogu, barem donekle, pokušao preuzeti časopis Pečuški horizont , pod uredništvom Đure Frankovića, ali je poslije njegove smrti.