Nova Istra

295 Sanja VULIĆ HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SUSJEDSTVU o želji hrvatskih književnika u dijaspori da se uključe u nacionalnu književnost ma- tičnoga naroda, ali na žalost jednako tako i o donedavno čestoj (i danas, mjestimice!, op. ur. ) i nedopustivoj ravnodušnosti hrvatskih kulturnih krugova prema takvim entuzijastima u dijaspori. Džuretin, koji je svoj osjećaj prisnosti s književnim krugo- vima u matičnoj domovini izražavao i potpisom Joža Gujaš , silno se veselio svakoj svojoj pjesmi ili nekom drugom tekstu objavljenom u Hrvatskoj. Sagleda li se sva tragičnost Džuretinova života, može se razumjeti zašto se u njegovoj potresnoj pje- smi „Moja skepsa, moja žalost“ kao leitmotiv ponavlja stih Mene su ljepote ostavile . Tu je pjesmu bolesni Džuretin napisao očekujući smrt u jednoj budimpeštanskoj bolnici. Vidmarović je u više navrata upozoravao kako se u hrvatskoj javnosti pre- malo pozornosti posvećuje tomu hrvatskomu pjesniku. Zbog toga već od Džureti- nove smrti 1976. u različitim časopisima objavljuje tekstove o njegovu pjesništvu, životu i radu. Džuretinov sumještanin, pjesnik Đuso Šimara Pužarov, izabrao je i na mađarski preveo 21 Džuretinovu pjesmu. Tako je nastala druga Džuretinova zbirka Iverje , objavljena 1991., za koju Blažetin kaže: „...prva je potpuno dvojezična knjiga u književnosti Hrvata u Mađarskoj“ (Blažetin, 1998: 58). Općenito se može zaklju- čiti da je Šimara vrlo cijenio Džuretina, pa mu je posvetio i jedan svoj pjesnički ci- klus. Pjesnikinja Anica Kutvelgy-Deák (1936.) također je rodom iz mađarskoga di- jela Podravine. U njezinoj poeziji najuspjelije su pjesme ugođaja, kao npr. pjesma „Tišina“. Nema objavljenu samostalnu pjesničku zbirku. Pjesnikinja Katica Sendrei (rođ. 1940.) iznimno je cijenila poeziju Josipa Gujaša Džuretina. Žalujući zbog njegove prerane smrti, K. Sendrei posvetila mu je pjesmu naslovljenu „Džuretinovoj uspomeni“. Pjesma završava stihovima: Tvoje rasuto cveće ćemo / Skupiti u buket i čuvati ga / Sa velikom obaveznošću u duši / Kao blago našeg naroda . Navedeni stihovi K. Sendrei na žalost su ostali samo nagovještaj jer veliki dio Džuretinovih pjesama još uvijek nije objavljen, ili su pak rasute po različitim publikacijama. Iz mađarskoga je dijela Podravine rodom i Đuro Franković (1945.), istaknuti kulturni djelatnik među Hrvatima u Mađarskoj. Odrastao je u kajkavskom selu Lu- kovišću. Poznat je kao autor poetskih aforizama, i britkih satiričnih pjesama, kao što je npr. pjesma „Etnobiznis“. Njegovi stihovi, poetski aforizmi, pjesme u prozi i kratke priče sabrane su u zbirci Izgubljeni zeleni raj (2009.). Osim Gujaša Džuretina, među pjesnicima koji su rodom iz mađarskoga dijela Podravine, najistaknutiji je Đuso Šimara Pužarov (1949.-1994.). Kao i u većine suvremenih pjesnika, u Šimare je otklon od tradicije, osim na planu sadržaja, pre- poznatljiv i na planu izraza. Njegovo je pjesništvo najvećim dijelom satkano u slo-