Nova Istra

285 Sanja VULIĆ, Zagreb O KNJIŽEVNOSTI HRVATA U MAĐARSKOJ Kad je riječ o književnoj produkciji hrvatskih autohtonih zajednica, Hrvati u Mađarskoj nedvojbeno su najplodniji. 1 Ta je činjenica među inim uvjetovana broj- nošću hrvatske manjine koja stoljećima živi u oazama od sjeverozapadne Mađarske, tj. slovačko-austrijsko-mađarske tromeđe, zatim u zapadnoj Mađarskoj duž granice s Austrijom te u južnoj Mađarskoj duž granice s Hrvatskom i Srbijom, ali također u Budimpešti i južno od Budimpešte. Drugi razlog plodnomu književnomu stvaralaš- tvu valja tražiti u zainteresiranosti intelektualne elite Hrvata u Mađarskoj na tom polju. Do Drugoga svjetskoga rata to su nerijetko bili svećenici, a nakon toga razdo- blja uglavnom nastavnici vezani uz hrvatske obrazovne ustanove ali, naravno, ima i autora drugih zanimanja. Premda u okviru povijesti hrvatske književnosti nedvojbeno važno mjesto zauzima hrvatska književnost u Ugarskoj od 17. do 19. stoljeća (iako ima i ranijih djela), ovaj ćemo pregled početi posljednjim desetljećima 19. stoljeća i početkom 20. sto- ljeća. Među pjesnicima koji su bili rodom iz današnje zapadne Mađarske izdvajamo Grgu Gusića (1821.-1894.) i Ivana Iletića (1844.-1907.). Potonji je, osim osebuj- nih pjesama molitava, pisao i kraće prozna tekstove. U to je doba veći broj autora svojom djelatnošću vezan uz današnju jugoistočnu Mađarsku, tj. uz dio Bačke koji je nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije ostao u Mađarskoj, tzv. Bajski trokut. Potkraj 19. st. svojom je književnom djelatnošću uz taj prostor vezan pjesnik i pro- 1 Prilog je, s obzirom na važnost teme, urednik posebice za ovu prigodu„naručio“ od kolegice Sanje Vulić, kojoj zahvaljujemo na suradnji i susretljivosti. ( B.D.B. )