Nova Istra

246 HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SUSJEDSTVU Đuro VIDMAROVIĆ za vrijeme pojačanih djelovanja narodnjaka poslije Listopadske diplome (1860.), upravo su predstavnici bokeljskih općina (1861.) – na čelu s Lukom Tripkovićem, Špirom Biladinovićem, Ferdinandom Sbutegom i kotorskim biskupom Markom Kalođerom – jednoglasno poduprli ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. No, Boku je također pogodio rat velikosrpskog ekspanzionizma u obliku Karadžićeva „jezičnog srpstva“ i pokušaja stvaranja „srbo-katoličke“ grupe. Te suprotne tendencije samo su ojačale u karađorđevićevskoj Jugoslaviji, a poslije 1945. ona druga je i formalno preva- gnula uključivanjem Boke kotorske u NR Crnu Goru, bez ikakve autonomije. Svojatanje hrvatske kulturne baštine u Boki, tihi egzodus bokeljskih Hrvata te njihovo potpuno po- tiskivanje nakon prevrata u crnogorskom rukovodstvu (1989.) i raspada jugoslavenske države (1991.) odjek su jedne sjete o kojoj je u Buenos Airesu, s mislima na vrt svoga oca u Perastu, pjevao nesretni Viktor Vida: Sačuvajte čistu, kod ovih pokolja, ljubav za sve drage prosanjane stvari, nadu u iduća pokoljenja bolja, stihove praveći kao stari zlatari, ili djevojački zlatni vez na svili, dok s pučine stignu ljupki aprili. VANDA BABIĆ: KRATKI PREGLED STARIJE HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI BOKE KOTORSKE, U: „HRVATI BOKE KOTORSKE“ – Zbornik pomorskog muzeja Orebić, 2003., 363-375. Vanda Babić profesorica je na Odjelu za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru. Rođena je u Kotoru 1967. godine. Osnovnu i srednju školu završila je u Splitu, do- diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru, a poslijediplomski studij, smjer Književnost, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1992. diplomirala je s temom iz starije hrvatske književnosti, a 1997. magi- strirala obranivši radnju: „Hrvatska srednjovjekovna tradicija u bokokotorskim pasi- onskim tekstovima“. Godine 2003. doktorirala je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, obranivši disertaciju pod nazivom„Kulturno-povijesne vrijednosti djelo- vanja Vicka Zmajevića u Boki kotorskoj i Zadru“. Od 1992. zaposlena je na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Sveučilišta u Zadru, najprije kao znanstvena novakinja (mlađa istraživačica), potom od 1994. kao mlađa asistentica, od 1998. asistentica, od 2003. viša asistentica, od 2004. kao docentica i od 2009. kao izvanredna profesorica. Na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost od godine 1997. predaje sljedeće kolegije: