Nova Istra

190 HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SUSJEDSTVU Milorad NIKČEVIĆ MODERNISTIČKI I AVANGARDNI SENZIBILITET I u jugoslavenskoj zajednici razvijaju se čvrsti književni dodiri hrvatske i crnogor- ske književnosti. Omiljeni pjesnik između dvaju ratova, Augustin Tin Ujević, bio je stipendist crnogorske vlade kralja Nikole u izbjeglištvu, i to na studijima u Parizu. U Nikšiću tiska zbirku pjesama Auto na korzu (1933.) uz pomoć svojih prijatelja i književnika Stojana Cerovića i Marka Kavaje. Prijateljevao je i s crnogorskim slika- rom Mirkom Kujačićem. Bliske odnose uspostavljaju u Zagrebu i dvojica disidena- ta, nepravedno proskribirani intelektualci i književnici – Savić Marković Štedimlija i dr. Sekula Drljević. Avangardni hrvatski pisac lijeve orijentacije Miroslav Krleža bio je zadugo prisutan na crnogorskoj književnoj sceni, a njegovo književno i dram- sko djelo ostvarilo je snažnu recepciju, osobito izvedbama njegovih drama na kaza- lišnoj sceni. O njemu je Milosav Kalezić objavio knjigu Crna Gora i Krleža (1995.). Dobriša Cesarić, Dragutin Tadijanović, Gustav Krklec i Jure Kaštelan uspostavljaju idejne i književne veze s crnogorskim pjesnicima: Mirkom Banjevićem, Radovanom Zogovićem, braćom Lopičić, Ristom Ratkovićem i drugima. Književnik Nikola Lo- pičić bio je profesor u Splitu, i o njemu napisao roman Ne diraj palmu , a Mirko Banjević bio je profesor u Gospiću. Književni kritičar Božo Milačić u Zagrebu je objavio nekoliko knjiga o crnogorskoj i hrvatskoj literaturi. Veliki poklonik Njegoša i njegova djela bio je hrvatski kipar i ingeniozni umjetnik Ivan Meštrović, tvorac monumentalnoga spomenika – Njegoševa Mauzoleja, koji se izdiže na crnogorskoj planini Lovćen. JEZICI I KULTURE U DOTICAJU U današnjoj je državi Hrvatskoj crnogorska enklava Peroj (u Istri, kraj Pule) valo- rizirana i osvijetljena projektom„Kulture u doticaju: stoljetne hrvatsko-crnogorske veze (komparativni kontekst)”. Pod ravnateljstvom sveučilišnoga prof. dr. sc. Milo- rada Nikčevića te brojnih hrvatskih i crnogorskih znanstvenika i književnika, stvo- rena je ili nanovo osvijetljena bogata filološka i književna literatura koja dokazuje da su Perojci doseljenici iz Crne Gore, da su očuvali svoj crnogorski jezik i autohtonu književno-kulturnu tradiciju i vjeru sve do danas. Premda su i danas pod utjecajem Vukovih monogenetskih koncepcija da su svi pravoslavci Srbi, mi smo u nekoliko izvornih studija dokazali sasvim suprotno! VIZIJE DOMOVINSKOGA RATA Domovinski rat u Hrvatskoj odrazio se u poeziji Jevrema Brkovića, Vitomira Niko- lića, esejističko-diskurzivnim žanrovima Milorada Nikčevića, Veseljka Koprivice, u akademskim slikama Dimitrija Popovića, Voja Stanića, mr. ar. Miroljuba Pavlovića (Istra) i drugih. Ta se umjetnost svojim sadržajem, formom, impulzivnim buntom i