Nova Istra

351 Bruno DOBRIĆ PRILOZI O ZAVIČAJU stvo) i pripadnici Mornarice bila su dva odvojena kulturna kruga. U gradu su Nijemci bili kompaktna nacionalna skupina, bez stranačkih i ideološ- kih podjela, politički jedinstveni u obrani interesa Ratne mornarice i države. Zbog toga što su bili manjina, nisu samostalno istupali na izborima, već u koalicijama – u drugoj polovini XIX. st. zajedno s talijanskom liberalnom strankom, a početkom XX. st. s hrvatsko-slovenskom strankom. Tek su 1914. god. na izborima za Istarski sabor, u situaciji kad je rad sabora bio blokiran zbog višegodišnje nemogućnosti po- stizanja političkoga kompromisa nacionalnih stranaka – talijanske i hrvatsko-slo- venske – u Puli nastupili samostalno s izbornom listom predstavnika zaposlenika Mornarice i osvojili 201 glas. 29 Bila je to reakcija njemačkih birača na višegodišnje nedjelovanje Istarskoga sabora zbog nemogućnosti postizanja političkoga kompro- misa spomenutih dviju nacionalnih stranaka. U istraživanjima povijesnih zbivanja u XIX. stoljeću još uvijek je često prisutan „jednodimenzionalan“ stav o nacionalnom identitetu građana Monarhije isključi- vo kao pripadnicima određenoga naroda, ne uzimajući u obzir njihov mnogostruki identitet. Na primjer, mnogi od njih istovremeno su se smatrali državljanima Mo- narhije i ujedno pripadnicima pojedinih etnosa, odnosno pojedine krunske zemlje i sl. Pojedinac se mogao osjećati Austrijancem 30 (državni etnicitet), Nijemcem (na- cionalni identitet) i Tirolcem (regionalni identitet), ili Austrijancem, Slovencem i Kranjcem. 31 Njemačko stanovništvo u Puli prvenstveno se sastojalo od pripadnika Rat- ne mornarice i državnih činovnika s obiteljima koji su podrijetlom pretežito bili predstavnici viših društvenih slojeva. 32 U političkom pogledu časnici su zastupali nadstranačko državno-patriotsko stajalište, nasuprot nacionalističkim strankama koje su – po njihovu mišljenju – međusobnim sukobljavanjem ugrožavale sigurnost glavne ratne luke Monarhije i ometale gospodarski razvoj ovoga grada i cijele drža- 29 Polaer Tagblatt od 22. 5. 1914., Nr. 2784. U ovom dnevniku nije se navodilo da je kandidiran Ni- jemac ili predstavnik njemačke stranke, već predstavnik „mornaričkih birača“ (predstavnici Mor- narice, koji su imali pravo glasa; aktivni mornarički časnici nisu imali pravo glasa – op. B.D.). 30 Prema E. Zöllneru, premda je pojam„Austrijanac“ bio korišten u etatističkom smislu, kao politič- ki nacionalitet, identitet „Austrijanca“ bilo je teško definirati, nasuprot lako razumljivim krilatica- ma i tezama različitih pučkih nacionalizama (npr. netko je za sebe mogao reći da je Austrijanac i ujedno Nijemac, Slovenac i sl.). Zollner, E., Periode der österreichische Geschichte... , n. dj., str. 31. 31 Hanisch, E.; P. Urbanitsch, Die Prägung der politischen Öffentlichkeit durch die politischen Strömungen Habsburgermonarchie, u: Wandruszka, A.; P. Urbanitsch (ur.), Die Habsburgermo- narchie 1848-1918 , Bd. 8, 1. Theil: Vereine, Parteien und Interessenbände als Träger der politi- schen Partizipation, Wien, 2006., str. 101. 32 F. K. Ginzkey ističe visok ugled mornaričkih časnika u Monarhiji. Arambašin, T., n. dj., str. 221.