Nova Istra

350 PRILOZI O ZAVIČAJU Bruno DOBRIĆ roda, zbog čega je Pula nazivana „modernim Babilonom,” 25 od osamdesetih godina XIX. stoljeća nacionalno-integracijske tendencije, koje su u gradu bile prisutne kod dijela talijanskoga, hrvatskoga i slovenskoga, a manjim dijelom i kod njemačkoga građanstva (s iznimkom pripadnika Mornarice), imale su sve više upliva na nacio- nalno-političke odnose u gradu. Za austrijske Nijemce 26 bio je izgrađen potpuni sustav školovanja na njemačko- me jeziku. Uoči Prvoga svjetskoga rat u gradu su djelovale sljedeće njemačke ško- le: Državna viša gimnazija, Država realna škola, Država osnovna škola za dječake, Država osnovna i građanska škola za djevojčice, Mornarička osnovna i građanska škola za djevojčice i dječake 27 te c. i kr. Strojarska škola za pripadnike Mornarice i strukovna škola za naučnike u Arsenalu. Ideološko-politička stajališta austrijskih Nijemaca u Puli znatno su utjecala na programsku koncepciju pulskih njemačkojezičnih periodika; stoga prije prikaza pe- riodika koje su predmet ovoga rada treba ukratko prikazati ta stajališta. Nijemci su bili vrlo utjecajan čimbenik pulskoga društva već time što su čini- li većinu časnika, inženjera, liječnika i drugih zanimanja u vrhu hijerarhije Ratne mornarice, a ova je bila važan gospodarski čimbenik u gradu. Svakako je i to, pored ostaloga, utjecalo na njihovu vrlo izraženu samosvijest kao pripadnika Mornarice i državne uprave. 28 Premda su se pojedini časnici – doduše rijetko – ženili kćerima dobrostojećih talijanskih starosjedilaca, talijansko većinsko stanovništvo (građan- 25 Omnibus od 3. 6. 1911., Nr. 1210. 26 U nedostatku statističkih podataka koji bi se izričito odnosili na izjašnjavanje popisivanih osoba o njihovoj nacionalnoj pripadnosti, u ovome radu broj austrijskih Nijemaca i Nijemaca koji su doseljeni iz Njemačke zasnivamo na rezultatima popisa stanovništva, na temelju broja osoba koje su se prilikom popisa izjasnile da je njemački njihov govorni jezik (v. bilj. 12). Smatramo da nije opravdano poistovjećivati govorni jezik ni s materinskim jezikom niti s nacionalnom pripadnoš- ću. Usp. Urbanitsch, P., Die Deutschen in Österreich: Statistisch-deskriptiver Überblick, u: A. Wandruszka; P. Urbanitsch (ur.), Die Habsburgermonarchie 1848-1918 , Bd. 3: Die Völker des Reiches,1. Teilband, Wien, 1980., str. 36. 27 Austrijska književnica Paula v. Preradović (1887.-1951.), unuka pjesnika P. Preradovića, koja se školovala u Puli, u svojoj autobiografiji ističe visoku stručnu razinu nastavnika Mornaričkih škola. P. Preradović,„Djetinjstvo na moru“, u: Nova Istra , 2(1997), 4, str. 165. Na Mornaričkoj školi radio je i poznati arheolog Anton Gnirs. 28 Spomenuti F. K. Ginzkey navodi da su se Nijemci „...osjećali naprama Talijanima i Slavenima ne kao gosti, već kao gospodari u zemlji – službeni položaj vlasti učinio je to samim po sebi razumlji- vim, iako markgrofovija Istra nije tek osvojeno područje, nego cijelo stoljeće sastavni dio Austro- ‑Ugarske Monarhije. Povrh toga valja se ovdje još sjetiti da se časnički i činovnički Mornarica po- punjavala ljudima iz svih krajeva Monarhije, dakle iz dvanaestak zemalja gdje je službeni i govorni jezik bio njemački.“ Nav. prema: Arambašin, T., Koliki su te voljeli, moja Pulo! , Zagreb; Pula, 1996., str. 217.