Nova Istra

257 Slaven LETICA POLITIKA I POLITIČARI životnu družicu. Mit o Pigmalionu bio je nadahnuće brojnim umjetnicima i piscima – od Ovidija i njegovih „Matamorfoza“ do najnovijih dana. Za današnju postmodernu civilizaciju mog- li bismo općenito kazati da je „ pigmalionska ci- vilizacija “ jer u njoj prevladava uvjerenje, koje nude različiti pisci priručnika samopomoći, kako gotovo svatko od nas – bildanjem samo- svijesti, ega, uz malu pripomoć estetske kirur- gije i svemoćnih medija – može ostvariti sve što zaželi: zdravlje, sreću, bogatstvo, moć, slavu i novac. Slavu mita o Pigmalionu oživjeli su Jean-Ja- cques Rousseau i George Bernard Shaw: prvi s melodramom, a drugi s dramskim komadom istoga naslova. Drama G.B. Shawa priča je o prodavačici cvijeća Elizi Doolittle koja nije svjesna svojih vrlina, ljepote, sposobnosti op- ćenito. Njen mentor, profesor fonetike Henry Higgins, odlučuje joj pomoći da ostvari svoje potencijale: uči je pravilnom govoru, uljepšavanju, odijevanju – modi, lijepom ponašanju i inim manirama koje se cijene u visokom društvu. Na kraju se, dakako, kao i mitski Pigmalion zaljubljuje u svoje „umjetničko djelo“. Prema Shawovu komadu napravljen je mjuzikl „My Fair Lady“. Na predlošku mita o Pogmalionu i njegovim razradama snimljen je u posljednjih šezdesetak godina niz holivudskih filmova, ali i neholivudskih umjetničkih djela: opera, opereta i baleta. Siže je priče uvijek isti: zahvaljujući uvjerenju i talentu svojih mentora koji su sigurni da od obične, pa i posrnule žene mogu stvoriti neodoljivu ljepoticu i ženu iz visokog društva, dolazi do njene čarobne i bajkolike metamorfoze. Dakako, događa se i uzajamna ljubav tvorca umjetničkoga djela i njegova „modela“. Od brojnih suvremenih ekranizacija meni je najdraža romantična komedija „Zgodna žena“ (Pretty Woman) snimljena 1990. godine s Richardom Gereom (glumi bogatog i lijepog poslovnog čovjeka Edwarda Lewisa) i Julijom Roberts (glu- mi uličnu prostitutku dobra srca, velike ljepote i oskudne sreće) u glavnim ulogama (redatelj: Garry Marshall). Tuđman kao hrvatski politički Pigmalion Nije nikakvo čudo što su se mita o Pigmalionu, nakon pisaca, slikara, kipara i inih Étienne Maurice Falconet: Pigmalion i Galateja (1763.).