Nova Istra

251 Božica JELUŠIĆ, Đurđevac GOVOR POLITIKE ILI VARANJE METAFOROM „Političari kao: pučki tribuni, sveznadari opće prakse, predatori, pretendenti...“ Kad Miłosz zapisuje stih „ Ja čuvam dobro ime, jer jezik je moja mjera “, zasigurno nema na umu političare, ljude koji govore po dužnosti, često, redovito, i u velikoj mjeri nepotrebno. Naime, njihovo je da se narodu, svome biračkom tijelu obraćaju zgodimice, da bi objasnili poteze i nakane vlasti, ili osobne stavove u svezi važnih društvenih pitanja. Po definiciji, ti su ljudi dužnosnici , temporalni obnašatelji vlasti, nikako nisu vladari ili vlastodršci , iako njihov javni govor često nosi konotacije pre- bujalog ega, nezamjenljivosti, svemoći, izuzetosti od zakonskih pravila, pa i ponekih „mesijanskih“ ambicija, u ekstremnim slučajevima. Rijetko je koja nacija imala toli- ko „otaca Domovine“, spasitelja i uskrisitelja, kao što se to u nepuno stoljeće dogo- dilo Hrvatskoj. No, kad padnu sve maske i paradno ruho, oni su samo političari, ljudi koji žive od novca svojih birača, baveći se jednom lukrativnom i merkantilnom praksom. Što je politika? Parafrazom odgovaramo da je to„umijeće mogućega“, način pomi- renja i uravnoteženja različitih opcija i potreba, težeći pri tom načelima pravednosti, harmonije i želje da ljudi žive od svoga rada, ne gubeći dostojanstvo. Prema Rouge- montu, naše će stoljeće preživjeti, ako se ispuni „kriterij 3 E“, postižući ravnotežu u tim područjima. Te tri bitne stvari za vrijeme ulaska u završnicu 20. stoljeća bile su: – ekonomija – oikos + nomos – uređenje kuće, staništa, gospodarstva; – ekologija – oikos + logos – spoznaja zakona kuće, prebivališta, sta- ništa; – ekumenizam – nastanjivanje zemlje, zajedničke „kuće“ čovječanst-va. Proizvoljno, dodali smo ovome još dvije odrednice: – etiku (ćudoređe) – uređen način ponašanja i djelovanja, dovođenja vlastite ćudi u red;