Nova Istra

203 Alen TAFRA, Pula O KORISNOSTI INTELEKTUALNE POVIJESTI (Uz knjigu Protupovijest liberalizma Domenica Losurda i u povodu ovogodišnje ✻ dodjele Oscara) U šestoj smo godini svjetske ekonomske krize, koju bi nerijetki radije otvoreno na- zvali depresijom. Kriza u svakom slučaju implicira proces donošenja sudbinske od- luke i mogućnost ozdravljenja; minimalni preduvjet potonjeg je spremnost na suo- čavanje s bolešću koja je izazvala kritično stanje. No, nesnalaženje, neartikuliranost, ili odsustvo alternativa, i nadalje ostavljaju hegemoniju neoliberalizma praktično netaknutom. Za to vrijeme, naoko paradoksalno, i u hegemonijskom diskursu kao da se intenzivira ideološka konsolidacija. Jedan doprinos tome možemo prepoznati u novijem ogledu (2013.) svjetski razglašenog povjesničara Nialla Fergusona, po- svećenom razdoblju vladavine Margaret Thatcher. Već sam naslov ne ostavlja mjesta sumnji u autorovo raspoloženje: Always Right („Uvijek u pravu“, tj. „Uvijek desno“). Naslov ovdje navodimo kao noviji primjer svega na što talijanski filozof i povjesničar Domenico Losurdo obuhvatno cilja – i precizno pogađa – sintagmom „hagiografija liberalizma“. Novija hagiografija narečenog pokreta dobila je zamah upravo usponom Željezne lady , no iscrpna Losurdova rekonstrukcija iz 2005. godine na najbolji način demonstrira koliko su intelektualna povijest i filozofija povijesti neizostavne za svako bitno nastojanje da uopće prepoznamo dvojbe današnjice. 1 Uostalom, i spomenuti britanski povjesničar inzistira na istom analizirajući uzroke i ponirući u dubinu ak- tualne krize ( The Great Degeneration , 2013.), pa stoga ne propušta ponuditi vlastitu improviziranu filozofiju povijesti ( Civilization: The West and the Rest , 2011.). ✻ 2014. ( Op. ur. ) 1 Domenico Losurdo, Controstoria del Liberalismo , Laterza, Bari, 2005. (Ovdje prema: D. Losurdo, Liberalism: A Counter-History , engleski prijevod: Gregory Elliott, Verso, London, 2011.).