Nova Istra

168 OPTIMIZAM Sibila PETLEVSKI ostvarili savršeni dom, životnog partnera, automobil, posao i promaknuće, a mnogi su pisali da im se posao posve preobrazio samo nekoliko dana nakon što su počeli primjenjivati Tajnu. Primali smo i tople priče o poremećenim odnosima s djecom, koji su procvjetali i uskladili se. Neke od najljepših priča koje smo primili potjecale su od djece koja su se Tajnom služila kako bi privukla ono što su željela, uključujući bolje ocjene i prijatelje. Tajna je nadahnula liječnike da svoje znanje podijele s paci- jentima, sveučilišta i škole da ga podijele sa studentima, teretane da ga podijele sa svojim klijentima, crkve svih opredjeljenja te duhovne centre da ga podijele sa svo- jom pastvom. U domovima diljem svijeta održavaju se skupovi na kojima se govori o Tajni, na kojima ljudi svoje spoznaje prenose svojim voljenima i svojim obiteljima. Tajnom se koriste za privlačenje različitih stvari, od posebnog pera do deset milijuna dolara. Sve se to događalo u samo nekoliko mjeseci nakon prvog prikazivanja filma.” Što bi se dogodilo kad bi netko poput mene, tko je pročitao i Colliera i gospođu Byrne, pokušao nešto poduzeti u vezi s pitanjima koji se tiču pravde, časti, morala, istine; kad bi netko poput mene poželio reći „carica je gola“. Jedna grupa ljudi bi mi na to pomalo ironično rekla da su istekla autorska prava na Collierovu istinu i kako je došlo vrijeme da netko drugi zaradi na optimizmu koji ta knjiga potiče u ljudima, te da protiv toga nema pravnoga lijeka. Druga grupa ljudi, daleko veća, koja se, sviđalo se to meni ili ne, penje do milijunske brojke, sastavljena je od kupaca Tajne , ljudi kojima se „raspao život“ i koji trebaju nadu. Gubitnici su to, ali oni sebe ne vide onako kako ih vide oni koji su ih otpustili s posla. Tko sam ja da im kva- rim zadovoljstvo? Uostalom, bolje da se bavim svojim poslima. Na primjer, mogla bih i ja prepisati neku knjigu stariju od jednoga stoljeća. Nije moguće da u ovome svijetu postoji samo jedna tajna. Svakim danom ima sve više zaboravljenih knjiga i zaboravljenih autora. Svakim danom je medijska proizvodnja zaborava i neznanja sve veća, a optimizam je svakim danom sve demokratičniji; sve više ljudi ga bira kao „svoj“ stil objašnjavanja svoje gluposti, svoje sebičnosti i svojih životnih promašaja. I, naravno, nadaju se da će zaraditi baš na tim medijski poticanim osobinama: na gluposti, sebičnosti i neznanju. II. Pitanja koja su se nametnula prije i u toku pisanja teksta Još uvijek se nisam pomaknula s uvoda. Htjela bih podijeliti s vama pitanja koja su mi se nametnula dok sam se bavila pojmom optimizma. Etimološki gledano, opti- mizam je nastao od latinske riječi „optium“ koja bi značila „najbolje“ i bila bi vezana uz sklonost očekivanju najboljeg mogućeg ishoda neke životne situacije. Mnogi bi tome zdravorazumski dodali da je optimizam ispunjenost nadom. Problem nastaje u tumačenju nade kao pozitivnih projekcija u budućnost pri čemu će većina nas ljudi