275 Ivan BOŠKOVIĆ KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI kao rupe u mreži koja nas omotava svojim neprobojnim čvorištima“. Višekratno se vraćajući navedenim riječima i implikacijama na koje potiču – a najširi su nazivnik interesnih polja samoga autora – pridavao sam im snagu svojevrsne ontološke metafore i ključa razumijevanja tema oko koje se plete mreža autorovih promišljanja pustoši koja oblikuje naš aktualni egzistencijalni pejzaž. Paićeva su interesna polja podjednako književnih, filozofskih, kulturoloških, antropoloških i najširih egzistencijalističkih implikacija. Duboko obuzet sudbinom svijeta i čovjekovim mjestom u njezinim izazovima, autor osluškuje znakove vremena i glasno razmatra o njihovim utjecajima na naše živote i na opstanak cijele društvene zajednice. Pri tome se ne zadovoljava samo pukim konstatiranjem i nabrajanjem aktualnih izazovnosti, nego i pokušava ponuditi smislen odgovor na njih, svjestan da konačnog odgovora nema ako nije obvezujući snagom moralne odgovornosti pojedinca, pa i samoga ljudskog kolektiva. Za izazove svojih razmatranja Paić je odabrao formulu pisama, razgovora i zapisa. Želio je time naglasiti da njegovo pisanje ne izvire iz kakvog filozofskog sustava ili dominirajućih ideja, već je rezultat (gotovo imperativne) potrebe za svjedočenjem o svijetu uhvaćenu u mrežu kriza kojima često nije u stanju otkriti razloge i način prevladavanja. U tim pismima, realiziranima prikladnim esejističkim diskursom i stilom, pomažu mu brojni, dostojni sugovornici, naši suvremenici, domaći i svjetski filozofi, sociolozi, kulturolozi, pjesnici i fenomenolozi, umjetnici, arhitekti i dr. Riječju, odreda vrsni intelektualci sličnih i bliskih životnih i duhovnih opredjeljenja i svjetonazora, koji su upisali duboke tragove u širokim kulturološkim praksama našeg vremena. Među njima su Boris Juranić, Boris Gunjević, Dražen Katunarić, Tonči Valentić, Laura Potrović, Andrej Nikolaidis, Adam Chmielewski, Dean Komel, Stefan Lorenz Sorgner, Nenad Obradović, Christian Barth, Luc Tuymans, Ivan Milenković, Iztok Osojnik, Deter Miersch, Primož Repar, Auri Schussler, Jean-Luc Nancy, Dimitrije Popović, Ugo Vlaisavljević, Filip David, Krešimir Purgar, Vinko Penezić i Krešimir Rogina, Teodora Artimon, Marijan Krivak, Zdravko Zima, Slavko Amulić, Alan Rosenberg, Nima Rezai i Amene Saghazadeh, Dalibor Martinis, Giorgio Agamben, Bernhard Waldenfels, Zlatko Kopljar, Delimir Rešicki, Goran Sunajko, Krešimir Petković, Marianna Boero, Marijo Kopić, Janko Rožič... Riječ je o piscima, umjetnicima i intelektualcima čiji duh ne miruje, koji ne dopuštaju ravnodušnost, intelektualnu i duhovnu lijenost niti pak da moralna propast postane mjera našega trajanja. Nazivajući ih prijateljima, kako bi i time naglasio osobnu i intelektualnu bliskost i srodnost, Paić im se obraća kako bi s njima razmijenio iskustva o teretu nemira zajedničke dramatične i uznemirujuće stvarnosti. Sadržaju Paićevih pisama na svoj su način komplementarni i razgovori o aktualnim politikama identiteta, postglobalnom dobu, povijestima, glazbi, slikarstvu, fil-
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=