247 Ante CUKROV ZAVIČAJ Omišalj Omišalj, Miholjice, Dobrinj, Dubašnica Nema škola Osor Osor, Nerezine, Sv. Jakov nepopunjeno Cres Belej, Beli, Cres, Dragozetići, Lubenice, Martinšćica, Orlec, Punta Križa, Stivan, Unije, Ustrine, Valun, Vrana Cres: Niža glavna šk. (ženska: Bernardina Fassler) Mali Lošinj Mali Lošinj, Veli Lošinj, Susak, Ćunski Mali Lošinj: Niža glavna šk. (ženska: Maria Obwechser) Veli Lošinj (muška: Šime Supičić, Giuseppe Jelouschegg; ženska: Marija Boterin) ZAKLJUČAK Premda mukotrpno, hrvatske se škole postupno ipak otvaraju. Veliki problem predstavljaju materijalne (ne)prilike istarskoga sela, stav prema školi kako roditelja tako feudalaca, gospoštija, ali i zemljoposjednika koji se boje da će se djeca po završetku škole udaljiti od zemlje i otići od kuće pa zemlju ne će imati tko obrađivati, neujednačeni materijalni uvjeti učitelja-svećenika, nepostojanje odgovarajućih prostorija za rad škole u kojoj je i učiteljev stan. Često se govori o nepostojanju istarskoga hrvatskog svećenstva. Istina je da hrvatsko svećenstvo u Istri dolazi uglavnom s Krka, Cresa i Dalmacije (Barbalić, Bajčić, Bogović, Brusić, Gršković, Juranić, Jurčić, Maračić, Mrakovčić, Negovetić, Orlić, Trinajstić, Žic...), ali je prisutan i znatan broj svećenika Istrana (Bartolić, Diminić, Flego, Franković, Kešić, Keršić, Korlević, Kolić, Mendiković, Mezulić, Mihelić, Mihovilović, Močibob, Mohorović, Momić, Pahović, Pastorčić, Ravnić, Sirotić, Sloković, Šegon, Tončetić, Vidović...), među kojima je i kroatiziranih Albanaca i Furlana-Krnjela. Hrvatskoga svećenstva ne će biti dovoljno potkraj 19. st. stoljeća kad će biti otvorene brojne hrvatske škole, no nastava je tada prema zakonu iz 1870. u potpunosti sekularizirana, a svećenicima će ostati isključivo nastava vjeronauka te tzv. župne škole koje će organizirati pojedini svećenici, ali ne za svu učeničku populaciju, već za odabrane prema nahođenju svećenikā. U vrijeme o kojemu je riječ učitelji, i oni rodom iz Istre i oni s Kvarnera i Dalmacije – bez obzira na nepostojanje institucionalne hrvatske škole – zbog svakodnevne komunikacije s učenicima izvan nastave i s hrvatskim pukom Istre, uspjet će u najbitnijem: očuvati hrvatski nacionalni duh Istre.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=