Nova Istra

72 23. ŠOLJANOVI DANI Ana BATINIĆ S obzirom na to da su„Dani Antuna Šoljana“ priredba Društva hrvatskih književ- nika s tradicijom dugom više od dvadeset godina, činilo se prigodnim (i prirodnim!) u okviru „književnikovih Dana“ – ove godine tematski posvećenih upravo njemu – osvijetliti i višestruke Šoljanove poveznice sa spomenutom institucijom. Nedavno sređen arhivski fond „Društvo hrvatskih književnika“, 2 koji se danas nalazi u arhivu Odsjeka za povijest hrvatske književnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetno- sti u Zagrebu, glavni je izvor s pomoću kojega, barem donekle, možemo rekonstru- irati Šoljanove tragove u tome udruženju. 3 Time ćemo se ujedno prisjetiti i pojedi- nih događaja i ostalih istaknutih osoba koje su obilježile povijest samoga Društva. Kronološki gledajući, prvo na što nailazimo među sačuvanom arhivskom doku- mentacijom jest Šoljanova molba za učlanjenje upućena Društvu 10. veljače 1954., koja počinje sljedećim riječima:„Radeći od 1948. godine na književnom polju, sma- tram, da sam stekao potrebne kvalifikacije, koje se zahtijevaju kriterijem Društva 2 Fond Društvo hrvatskih književnika – HR-AHAZU-KN-1 (1900. – 1971.) – godine 2016. sredio je, popisao i opisao Željko Trbušić, arhivist Odsjeka za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. 3 Napominjem da fond DHK, pohranjen u Odsjeku za povijest hrvatske književnosti HAZU, završava godinom 1971., stoga se ovaj pregled temelji uglavnom na podacima od Šoljanova učlanjenja u Društvo do te godine. Orijentacije radi, navest ćemo glavninu autorovih djela nastalih u tome razdoblju, i to onako kako su navedena u iscrpnoj bibliografiji iz Telegrama (1970.): dakle, objavio je: „romane Izdajice (Zora, Zagreb, 1961.) i Kratki izlet (Prosveta, Beograd, 1965.), novele Specijalni izaslanici (DKH, Zagreb, 1957.), Deset kratkih priča za moju generaciju (Matica srpska, Novi Sad, 1965.), pjesme Na rubu svijeta (Matica hrvatska, Zagreb, 1956.), Izvan fokusa (Lykos, Zagreb, 1958.), Gartlic za čas kratiti (Bagdala, Kruševac, 1965.), Gazela i druge pjesme (Matica hrvatska, 1970.), kritike Trogodišnja kronika poezije hrvatske i srpske (Naprijed, Zagreb, 1965.), drame Lice (Hrvatsko narodno kazalište, 1965.), Sova (TV Beograd, 1965.), Brdo (Teatar ITD, 1967.), Galilejevo uzašašće (Teatar ITD, 1967.), Ledeno ljeto (TV Beograd, 1968.), Dobre vijesti, gospo (Radio-Zagreb, 1968.), Klopka (Radio-Zagreb, 1969.), Potop (TV Beograd, 1969.), Dioklecijanova palača (Teatar ITD, 1969.); antologije: 100 najvećih djela svjetske književnosti (Stvarnost, Zagreb, 1962.), Antologija hrvatske poezije (s N. Milićevićem, Zora, Zagreb, 1966.), Antologija hrvatske poezije XX. stoljeća (s Mihalićem i Pupačićem, Znanje, Zagreb, 1966.), 100 odabranih novela svjetske književnosti (Stvarnost, Zagreb, 1968.), 100 najljepših svjetskih bajki (Stvarnost, Zagreb, 1969.); prijevode: Američka lirika (s I. Slamnigom, Zora, Zagreb, 1952.), Suvremena engleska poezija (s I. Slamnigom, Lykos, Zagreb, 1956.), T. S Eliot: Pusta zemlja (s I. Slamnigom), Zora, Zagreb, 1958. (kasnije dopunjeno i popravljeno u izdanju Izabrane pjesme T. S. Eliota, „Veselin Masleša“, Sarajevo, 1962.), A. A. Blok: Pjesme (s I. Slamnigom, Zora, Zagreb, 1957.), Ezra Pound: Poezija (Mladost, Zagreb, 1967.). U ovoj bibliografiji ne navodi se niz proznih prijevoda iz engleske i američke književnosti, uređivački i drugi slični poslovi, kao i niz publikacija u separatima.“ (v. Telegram , 27. 3. 1970., str. 13).