Nova Istra

182 Milan SOKLIĆ, Pula PRINCIPIJELNA KONTINGENCIJA ILI INTELEKTUALAC U RALJAMA ŽIVOTA „ Klima je opet pogodna za razvoj podobnoga intelektualca koji se prislanja uz moralno-političke stavove koje proklamiraju mediji, odnosno one koji tre- nutačno najbolje prolaze na tržištu, te se pisac nastoji stilizirati kao njihov nositelj, bez obzira na vlastita uvjerenja. Tako se na perverzan način događa to da uvjet slobode postaje njenim ograničenjem, prisiljavajući intelektualca na nove žalosne kompromise u izokrenutome svijetu tržišno definiranog li- beralizma. “ Scena se događa na pariškom groblju Cimetière de Thiais 1939. godine. Na poko- pu Josepha Rotha, austrijskoga književnika u francuskome egzilu, okupilo se vrlo raznorodno društvo. Ne mogu se sporazumjeti: jedni tvrde da je Roth bio kršten i zahtijevaju da se pisca pokopa u katoličkome dijelu groblja, jer je navodno tako i sâm želio, te dovode kapelana Johannesa Oesterreichera – znakovitog li imena! – da obavi pokop, dok skupina istočnih Židova prosvjeduje, smatrajući da se njihovu sunarodnjaku Josephu Rothu, galicijskome Židovu, treba izgovoriti kadiš. Bliski prijatelj Soma Morgenstern tvrdi kako mu je sâm Roth rekao da nije kršten, drugi prijatelj, međutim, navodi riječi piscaHansa Natoneka koji je navodno svojim očima vidio Rotha kako uzima hostiju; Joseph Gottfahrstein, pak, smatra da je Rotho- vo katoličanstvo bilo samo priredba kojom se htjelo poduprijeti austrijske legaliste. Sporna odjednom postaje i pokojnikova politička orijentacija: izaslanici habsbur- škoga prijestolonasljednika Otta von Oesterreicha donose vijence sa crno-žutim mašnama, dok Rothovi komunistički prijatelji gnjevno gledaju tu „monarhističku farsu“. Duhovi se smiruju tek kad lopate počnu zatrpavati kovčeg i svi bivaju svjesni da Rotha više nema. Smrt mitomana: tako je Rothov biograf David Bronsen naslo- vio ovo poglavlje svoje knjige. Jer, Roth je s lijevima bio „crveni Joseph“, a s desnima monarhist; među liberalima izdavao se za slobodoumnika, s katolicima je bio obra- ćeni kršćanin, Židovima se obraćao kao pravovjeran sunarodnjak. Sve u svemu, bio je to još jedan nedosljedan intelektualac u raljama života, alkoholičar, beskičmenjak, klimavac. Sve je izmiješano u njegovu„anything goes“. No, je li baš sve?