Nova Istra

148 (NE)SLOBODA ILI DEMOKRATSKA CENZURA Fahrudin NOVALIĆ nedostatke. Ovdje navodimo samo dva nedostatka BDP-a: 1. ne uključuje vrijed- nost neplaćenoga rada, što diskriminira kućanski dobrovoljni rad i rodnu jedna- kost – nevidljivi rad, nevidljivu ekonomiju, žene kao nevidljiva ljudska bića; 2. ne iskazuje se vrijednost doprinosa prirode i ekosustava koji ovisi o stanju biosfere, a ona je ograničena i devastirana, pa je beskonačan rast nemoguć. 2 Pretpostavka o graničnome pragu gospodarskoga rasta jedan je od ključnih čimbenika u razvoju ekološke svijesti i ekološke ekonomije, što utječe i na razvitak teorije razvoja. Autori složene spoznajno-teorijske – interdisciplinarne, integrativne i pluri- perspektivne orijentacije – ovisno o vlastitom predmetu istraživanja, slijede epi- stemološki, etički sociokulturni pristup istraživanja; ne kanoniziraju svoje ideje i djelovanje, naprotiv, otvoreni su za javni dijalog, a neki svoje projekte već primje- njuju u praksi. Više je autora globalne kompleksnosti koji su napisali izvorna djela o globalizaciji, razvoju, društvenim odnosima i odnosima moći, tehnoznanstvenim problemima, postkolonijalizmu, postmodernosti. Najznačajniji su među njima: Joseph E. Stiglitz, Jean Ziegler, Michael Hardt, Antonio Negri, Edward W. Said, Michel Foucault, André Gorz, Jean Baudrillard, Zigmunt Bauman, Urlich Beck, Immanuel Wallerstein, Anthony Giddens, John Martinussen, David S. Landes, Albert O. Hirschman, Amartya Sen, Muhammad Yunus, Philip B. Smith, Man- fredMax-Neef, Ken Blanchard. U tekstu koji slijedi autor razmatra: conditio huma- na , razdiobu slobode, mjeru vrijednosti slobode, slobodu kao uvjet razvoja, projekt razvoja Europske unije. Na kraju rada daje zaključne napomene. CONDITIO HUMANA „Ono što si ti, to ne možeš vidjeti; ono što vidiš, samo je tvoja sjena. Svoju sjenu bacaju ispred sebe oni, koji svoj fenjer nose na leđima.“ Rabindranath Tagore Sve sa čime ljudi dolaze u dodir postaje uvjet njihove egzistencije. Conditio huma- na (ljudska uvjetovanost, ljudsko stanje), prema Hannah Arendt, širi je pojam od prirodne uvjetovanosti čovjekova života na Zemlji, koja „je sama srž ljudske uvje- tovanosti“ (Arendt, 1991.: 8). 3 Svijet u kojem se vita activa ostvaruje sastoji se od 2 „Područje života ili biosfera obuhvaća mikroorganizme, biljke, životinje i ljudsku vrstu“ (Pet- ković, 1977: 713). „...tu pripadaju površina Zemlje, jedan dio atmosfere, litosfera i hidrosfera“ (Klaić, 1962.: 195). 3 Više o ljudskoj uvjetovanosti vidjeti u: „Ljudska uvjetovanost“, prvo poglavlje knjige Vita activa