Nova Istra

143 Diego MUÑOZ VALENZUELA (NE)SLOBODA ILI DEMOKRATSKA CENZURA znanje, i kako bi se njegovo nezadovoljstvo usmjerilo prema „neprijatelju“, uzroku svih zala i svake oskudice. Premda je njihova nazočnost u našemu „stvarnome“ svijetu bila vrlo snažna u drugoj polovini XX. stoljeća, čini se da takvi modeli režima nestaju. Od samoga svog početka bili su obilježeni posljedicama Drugoga svjetskoga rata i diskreditira- ni zbog toga jer su se služili krvavim postupcima koje je bilo nemoguće sakriti. U današnjoj panorami mogu se pronaći neka krajnje autoritarna društva slična onima opisanima u knjizi 1984. (njihovi članovi mogu biti manje ili više aktivni). Ona su se počela nametati kao odgovor na osvajačke akcije (ako ne ratne, onda gospodar- ske) globalizirajućeg kapitalizma koji se posvuda nameće. U stvarnom svijetu kao sredstva za učvršćenje „nacionalnoga jedinstva“ prevla- davaju nadzor ili uporaba moćnih komunikacijskih sredstava te ratovi (stvarni ili samo prijetnje). Koriste se najsofisticiraniji i najmanje nasilni sustaviinteligencije (no, kao što znamo, nisu zabranjene ni brutalne metode za eliminaciju škrtih vijesti koje uspiju proći kroz oklop kojim se nadziru sredstva međunarodna komunicira- nja). Fahrenheit 451 : zabrana razmišljanja Država je došla do spoznaje da je čitanje uzrok nepoželjne svijesti te nezadovoljstva i patnje. Svi moraju biti jednaki: to je temelj savršene društvene ravnoteže koja je rezultat nedostatka bilo kakvoga provjeravanja. Zbog toga vatrogasci imaju neo- bično misiju tražiti i svojim vatrenim šmrkovima paliti sve knjige, bez izuzetka. Masovna komunikacijska sredstva glavni su izvor zabave i, naravno, otuđenja članova farenheitovskoga društva. Kad se ne nalazi ispred golemih interaktivnih televizijskih ekrana, stanovništvo malim slušalicama sluša beskrajno vibriranje me- dija – od glazbe do informacija. To je zaista proročka vizija. Hedonističko carstvo dio je toga društvenoga modela uspostavljenoga na neznanju i nedostatku razmi- šljanja, kojemu svi građani mogu dati svoj puni doprinos. Jer, radi se o užurbanome svijetu u kojemu nema vremena za gubljenje. Vlada žudnja za što ranijim ostvarenjem aktivnosti i događaja; tu kulturu prvenstveno obilježavaju rad i užitak. Odnosi među ljudima gotovu su zaboravljeni jer su ih za- mijenili odnosi s komunikacijskim tehnologijama. Svaki je pojedinac emocionalno usredotočen na samoga sebe i oskudijeva vlastitimmišljenjem (on samo misli da ga ima jer proizlazi iz neprestane medijske injekcije). Nema sumnje da postoji sličnost između svijeta koji opisuje Bradbury i ovo- ga našeg današnjeg. Premda nemaju slobodu, ljudi se smatraju sretnima – ona je zatvorena negdje u njihovu vlastitom umu. Stran im je svijet znanja, umjetnosti i razmišljanja. Knjiga Fahrenheit 451 postigla je velik uspjeh jer je pretkazala da će se