Nova Istra

289 Bruno DOBRIĆ 150. OBLJETNICA VIŠKE BITKE Također je manje poznato da je ishod te bitke značajno utjecao na nagli razvoj Pule od 1866. do 1918., koji je neodvojiv od razvo- ja Carske i kraljevske ratne mornarice 3 u tom razdoblju. Da bismo to potkrijepili, prethodno je potrebno ukratko prikazati povijesni razvoj Ratne mornarice do Viške bitke. Premda je Austrija još od dobrovoljnog pri- ključenja Trsta 1382. godine imala neposredan pristup moru, zbog premoći obližnje Venecije ona nije mogla izgraditi značajniju ratnu flotu. Tek nakon što je Mletačka Republika srušena i njezino područje – koje je uključivalo i Istru i Dalmaciju – mirom u Campoformiju 1789., odnosno odlukama Bečkoga kongresa 1815. pripalo Austriji, ona je zadobila pretpostav- ke za značajniji razvoj svojega pomorstva. No, zbog neshvaćanja potrebe pomorskog razvoja – na što je utjecalo tijekom više stoljeća uvriježe- no identificiranje Austrije s kontinentalnom zemljom, iz čega je proizlazilo isticanje presudne važnosti kopnene vojske za obranu carstva – u prvoj polovini XIX. sto- ljeća spomenuta prilika za vojnopomorski razvoj bila je propuštena. Godine 1849., nakon slamanja pobune u glavnoj ratnoj luci Veneciji – gdje su godinu dana ranije pobunjenici zaposjeli grad i primorali pripadnike Mornarice lojalne Austriji da na- puste tu glavnu ratnu luku Monarhije – bilo je jasno da Venecija više nije pouzdana kao središnja luka Ratne mornarice. Prilikom odlučivanja o izboru novog budućeg središta austrijske Mornarice kao glavne opcije izdvojeni su Trst i Pula. Početkom 1848., prije pobune u Veneciji, austrijska je ratna flota bila neznatna. 4 Tek je dolazak nadvojvode Ferdinanda Maksimilijana (1832. – 1867.), brata cara Franje Josipa I., na mjesto zapovjednika austrijske Ratne mornarice 1854. godine (na tom je mjestu ostao do 1864.) značio postavljanje temelja razvoju Austrije kao pomorske sile te je ona u kratkom razdoblju do Viške bitke 1866. izrasla u četvrtu 3 To je bio službeni naziv Ratne mornarice. U hrvatskom jeziku koristila se kratica (c. i kr.) Ratna mornarica. 4 Flota se sastojala od: 3 fregate, 6 korveta, 7 brigova, 5 armiranih transportnih brigova, 5 šku- nera, 2 mala transportna parobroda i manjih plovila. Bila su 153 mornarička časnika. Antonio Schmidt-Brentano,„Österreichs Weg zur Seemacht“, u: Mitteilungen des Österreichischen Staatsar- chivs , 33(1980.), str. 119-121. Wilhelm Freiherr von Tegetthoff (1827. – 1871.), austrijski admiral, jedan od najistaknutijih pomorskih zapovjednika 19. stoljeća.