Nova Istra

288 Bruno DOBRIĆ, Pula 150. OBLJETNICA VIŠKE BITKE 20. srpnja 1866. – 20. srpnja 2016. ZNAČENJE VIŠKE BITKE 1866. GODINE ZA RAZVOJ PULE U svim vojnopomorskim povijesnim knjigama spominje se Viška bitka 1866. go- dine – dakle, prije 150 godina – u kojoj je austrijska flota predvođena admiralom W. v. Tegetthoffom pobijedila brojčano nadmoćnu talijansku flotu koja je pokušala osvojiti otok Vis, odnosno zagospodariti istočnojadranskom obalom. Viška bitka značajna je za hrvatsku i srednjoeuropsku povijest jer je izvojevanom pobjedom aus- trijska flota – s mornarima koji su pretežito bili Hrvati (Primorci, Istrani, Dalma- tinci) – zaustavila talijansko širenje na istočni Jadran. 1 Dok se u Hrvatskoj o toj bitci mnogo pisalo i još se uvijek piše – više u publicisti- ci nego u povijesnim radovima – manje je poznato da su brodovi austrijske flote bili oklopljeni i opremljeni u pulskom Pomorskom arsenalu (a bojni brod Kaiser ondje je i izgrađen) i da su u Višku bitku isplovili s vanjskog sidrišta flote u Fažanskom kanalu. Ondje je prije isplovljavanja austrijske flote put Visa zabilježena (u pismu upućenom barunici Lutteroth iz Fažane u srpnju 1866.) i poznata Tegetthoffova izjava o čeličnim srcima časnika i članova posade austrijskih brodova koja kucaju iza drvenih oplata njihovih brodova. 2 1 Viška bitka, u kojoj je na talijanskoj strani poginulo 38 časnika i 574 člana posade, ostala je dugo u neugodnom sjećanju kod vodstva talijanske mornarice, zbog čega je nakon Prvog svjetskog rata prilikom talijanskog zaposjedanja Dalmacije „Viški lav“ – nadgrobni spomenik u bitci poginulim pripadnicima austrijske mornarice i kopnenih postrojbi – odnesen u Italiju kao ratni plijen i od 1921. nalazi se u dvorištu talijanske Pomorske akademije u Livornu (s dodanim uklesanim nat- pisom„Italia vincitrice!“ /Italija pobjednica/). Na austrijskoj strani poginulo je 56 članova posade (najviše na linijskom brodu Kaiser ) i 3 časnika. 2 „Mi (austrijska ratna flota – op. B.D.) nismo toliko slabi, kao što se to Vama čini. Ovdje (u Fažan- skom kanalu – op. B.D.) danas leži 21 naš brod, od kojih šest oklopljeno, no i iza drvenih oplata naših brodova kucaju čelična srca.“ Nav. prema: Admiral Max Freiherr von Sterneck, Erinnerungen aus den Jähren 1847 – 1897 , Hartleben, Wien – Pest – Leipzig, 1901., str. 143.