Nova Istra

221 Đuro VIDMAROVIĆ OGLEDI I ZAPISCI obiteljima, a ne hrvatskim obiteljima iz Kotora. Kada je riječ o svecima i blaženicima, među kojima je bilo i Hrvata, njihova se etnička pripadnost prešućuje. Zanimljiva je formulacija kojom Brguljan, kako bi zabacio hrvatski etnonim, koristi eufemizam „starosjedilačka katolička populacija“. U tom je duhu, žalibože, napisan cijeli rad Željka Brguljana. U katalogu koji predstavljamo povjesničarka umjetnosti dr. sc. Arijana Koprčina objavila je studiju „ Ex Voto u zlatarstvu Boke kotorske“. Na početku rada, služeći se tvrdokornom tradicijom autocenzure, odnosno prešućivanja hrvatskoga etnonima, ona piše:„Izložba zavjetni darovi bokeljskih pomoraca obuhvaća izbor zavjetnih da- rova od 14. do 19. stoljeća poklonjenih crkvama Boke kotorske, od kojih su brojni zlatarski radovi vrsnih domaćih i stranih majstora“. Jasno, fraza vrsni domaći i strani majstori je oblik autocenzure, jer je trebalo napisati koji su to domaći majstori. U nastavku koristi pojam „bokeljska baština“, što je također neprecizno i tendencio- zno. Cijeli njezin tekst napisan je, dakle, u duhu autocenzure. Naravno, time se ne umanjuje njegova stručna vrijednost. No, bez navođenja etnosa kojemu izlošci pri- padaju, ovi su tekstovi oblik manipulacije ili, blaže rečeno, bježanja od hrvatskoga etnonima odnosno – autocenzura. Oni nisu prilog upoznavanju zagrebačke i cjelo- kupne hrvatske kulturne javnosti s baštinom Hrvata u Boki kotorskoj. Stoga je ova sjajna izložba žrtvovana gruboj političkoj pragmatici. U katalogu „Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca“ nalaze se vrlo kvalitetne fotografije izloženih ex vota , slikâ i ostalih izložaka. Svaka je fotografija popraćena informacijom koja čitatelju daje uvid u njezin sadržaj. S te strane nemamo prigovora katalogu, ali dužnost nam je javno obznaniti da je, što se tiče poštivanja narodnoga imena onih koji su stvorili ovu baštinu, katalog štivo koje treba odbaciti, ili ga uzeti kao primjer kako se pod plaštem stručnosti i znanstvenosti može skrivati tendencija nepoštivanja hrvatskoga naroda u Boki kotor- skoj . Kako živimo u vrijeme dobrosusjedskih odnosa Hrvatske i Crne Gore, koji idu uzlaznom crtom, ovakvim nastupom, odnosno ovakvom praksom i ovaj katalog i svi tekstovi u njemu ne mogu pridonijeti međusobnom razumijevanju i kulturnom zbližavanju. Zaključno, ovaj se katalog nije približio očekivanoj poziciji mosta.